Nova studija sugerira vezu između konzumiranja nedovoljne količine hrane bogate flavonoidima poput bobica, jabuka i čaja, te povećanog rizika od razvoja Alzheimerove bolesti i sličnih demencija.
Stručnjaci predviđaju da će se broj osoba starih 65 i više godina udvostručiti u idućim godinama povećavajući broj oboljelih od bolesti povezanih sa starošću. Jedna od njih je Alzheimerova bolest, koja je najčešći uzrok demencije.
Stručnjaci predviđaju da će do 2050. godine u Sjedinjenim Državama živjeti čak 13,8 miliona ljudi starijih od 65 godina i s Alzheimerovom bolešću. Iako se bolest sve češće dijagnosticira, tačan uzrok bolesti ostaje nepoznat. Međutim, sve je više istraživanja koja sugeriraju da prehrana igra važnu ulogu u njenom razvoju.
Nekoliko recentnih studija pokazalo je da je rizik od pogoršanja kognitivnih sposobnosti karakterističnih za Alzheimerovu bolest niži, osobito kod mediteranske prehrane koja je bogata flavonoidima. To su prirodne hemikalije prisutne u različitom voću i povrću kao i u napicima na biljnoj osnovi kao što su čaj i vino.
Naučnici iz Centra za istraživanje starenja na Univerzitetu Tufts u Medfordu u Massachusettsu otkrili su da postoji veza između dugotrajne konzumacije hrane bogate flavonoidima poput bobičastog voća, jabuka i čaja i nižeg rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Rezultati njihove studije nedavno su objavljeni u American Journal of Clinical Nutrition.
Kao dio njihove studije, istraživači su proučavali učinke konzumiranja šest vrsta flavonoida kod 2.801 osobe tokom više od dvadeset godina.
Koje su flavonoide konzumirali učesnici studije i u kojoj količini istraživači su izračunali na temelju upitnika koje si učesnici ispunjavali svake četiri godine. Istraživači su također pratili opće zdravstveno stanje grupe, uključujući koliko im je dijagnosticirano Alzheimerove bolesti (AD) i Alzheimerova bolest i povezane demencije (ADRD).
"Istraživanja sugeriraju da način na koji osoba jede kroz život može biti povezan sa padom kognitivnih sposobnosti. To smo uspjeli utvrditi dok smo godinama pratili koliko su flavonoida ljudi konzumirali u godinama prije nego što im je dijagnosticirana demencija ", objasnio je dr. Paul Jacques, prehrambeni epidemiolog i vodeći autor studije.
Od svih učesnika studije, 158 ih je imalo AD, a 193 ADRD. Analiza podataka otkrila je da su ljudi koji su unosili vrlo malo flavonoida u vrijeme studije imali čak četiri puta veći rizik da će razviti ADRD.
Niski unos antocijana, kojima je bogato bobičasto voće, naučnici su povezali sa četiri puta većim rizikom od razvoja ADRD-a, dok je nizak unos flavonola, kojima su posebno bogati jabuke, kruške i čaj, povezan s dvostrukim rizikom.
Nizak unos značio je da učesnik studije nije konzumirao bobice ili čaj ni jednom u mjesecu, već je pojeo jednu jabuku, dok je visoki unos značio da je učesnik jednom mjesečno konzumirao oko 7,5 šalica bobica, osam jabuka ili krušaka, i 19 šolju čaja.
Čini se da prastara preporuka da 'jedna jabuka dnevno tjera ljekara iz kuće' itekako ima smisla.
Ovo je bilo vrlo uzbudljivo otkriće za naučnike, jer još uvijek ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest. Prevencija je stoga najvažnija.
"Budući da trenutno nemamo učinkovit lijek za Alzheimerovu bolest, njegova prevencija zdravom prehranom vrlo je važan faktor", dodao je dr. Jacques.
Važno je da osoba može promijeniti prehranu i kasnije u životu i ta će promjena i dalje biti učinkovita. Istraživači stoga ističu da ni nakon 50. godine nije kasno da promijenimo način na koji jedemo.
Ova promjena također nije previše teška za provedbu. Prema rezultatima prvog istraživanja Ezre Shishtara sa Univerziteta Tufts, dovoljno je piti šolju čaja svaki dan ili pojesti malu količinu bobica dva do tri puta sedmično.
Ova studija ni na koji način ne dokazuje da nizak unos flavonoida uzrokuje Alzheimerovu bolest, ali sugerira ovu povezanost. Važno je također napomenuti da se studija temelji na podacima koje su dali sami učesnici studije i možda nisu bili sasvim iskreni.
No, istraživači kažu da su eliminirali upitnike ispunjene u godinama prije postavljanja dijagnoze. Osim toga, svi učesnici studije bili su stariji od 50 godina i evropskog su porijekla, što onemogućava generalizaciju njegovih nalaza.
