Određena hrana može doprinijeti nakupljanju plaka u arterijama i tako uzrokovati aterosklerozu, potencijalno dovesti do visokog nivoa holesterola ili ozbiljnih srčanih problema
Obično se preporučuje ograničiti unos hrane s visokim udjelom holesterola, kao što je to dugo bio slučaj s jajima, ali hrana bogata zasićenim i transmastima može biti puno gori neprijatelj vaših arterija.
Kako za Business Insider objašnjava savjetnica za prehranu Sonya Angelone, jaja su najkoncentriraniji izvor prehrambenog holesterola u našoj prehrani. U jednom jajetu ima oko 186 miligrama holesterola, a sav je koncentriran u žumancetu.
Provedene studije daju oprečna mišljenja o tome doprinose li jaja srčanim bolestima i moždanom udaru ili ne.
Tipovi prehrane s više holesterola, uključujući i onu s više jaja, značajno su povezani s većim rizikom pojave kardiovaskularnih bolesti, otkrio je izvještaj za 2019. godinu objavljeno u časopisu American Medical Association.
Međutim, Američko udruženje za srce i Američki kardiološki fakultet nisu 2013. godine mogli pronaći uvjerljive dokaze da je ograničavanje prehrambenog holesterola utjecalo na 'loš' holesterol u arterijama. U prehrambenim smjernicama u SAD-u čak su 2015. ukinute preporuke o 300 miligrama holesterola dnevno, jer nije bilo dovoljno informacija koje opravdavaju ograničavanje.
No stručnjaci su otkrili da zasićene i trans masti mogu više pridonijeti holesterolu od 'lošeg' holesterola kojega pojedete. Razlog tome je činjenica da se većina holesterola, čak oko 80 posto, proizvodi u tijelu. Zasićene i trans masti jetra pretvara u holesterol, zbog čega nutricionisti vjeruju da su one zapravo gore od holesterola kojeg pojedemo.
Na stolovima se za doručak često nađu spareni jaja i kobasica ili tost s maslacem, a većina tih namirnica sadrži puno zasićenih ili trans masti, napominje Angelone. Dakle, čak i ako jaja ne utječu previše na povećanje nivoa holesterola, ono što s njima jedete moglo bi naškoditi zdravlju.
Kako smanjiti plak u arterijama?
A, kako smanjiti plak u arterijama? Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost su moćna sredstva za sprečavanje nastanka ateroskleroze i začepljenja arterija srca.
Sljedećim promjenama životnog stila moguće je sprečiti suženje i začepljenje arterija:
Tip masti koju konzumiramo može uticati na pojavu plaka u arterijama. Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje da osoba ograniči unos takozvanih “loših masti” u koje spadaju zasićene masti i trans masti. Ove vrste masnoća sadrže visok nivo LDL holesterola, koji je glavna supstanca plaka u arterijama.
Hrana sa visokim sadržajem trans masti koju je potrebno izbegavati:
pržena hrana
prerađena pakovana hrana
kolači, torte i peciva
keksi i biskviti
margarin ili druge zamene
proizvodi sa delimično hidrogenizovanim uljima
Pored trans masti, zasićene masti mogu takođe uticati na zdravlje srca. Zasićene masti se uglavnom nalaze u namirnicama životinjskog porijekla koje tradicionalno u značajnim količinama konzumiramo na našem području, poput govedine i mliječnih proizvoda, ali prisutne su i u kokosovom i palminom ulju, masnoćama koje se u posljednje vrijeme upotrebljavaju za pripremu hrane i kod nas.
