U Sarajevu je u srijedu održana Završna ceremonija projekta Održiva integracija stranaca sa statusom međunarodne zaštite. Projekt su realizirali Vlada Švicarske, odnosno Državni sekretarijat za migracije (SEM), Catholic Relief Services (CRS) i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u saradnji sa UNHCR-om.
Cilj projekta bio je da se osobama sa priznatim statusom izbjeglice i supsidijarne zaštite u BiH, olakša uključivanje u bh. društvo, s fokusom na osnovna prava, koja se odnose na zdravstvenu zaštitu, socijalna prava, obrazovanje i pristup tržištu rada.
Istaknuto je kako u pogledu postojećeg pravnog okvira, osobe pod međunarodnom zaštitom uživaju jednaku zaštitu kao i bh. državljani, nakon što im Ministarstvo sigurnosti BiH dodijeli status izbjeglice ili supsidijarne zaštite, a na osnovu Zakona o azilu i podzakonskih akata kojima su propisani načini ostvarivanja prava na smještaj, rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu pomoć.
U okviru projekta su do sada izrađena dva dokumenta koja upotpunjuju postojeći pravni okvir i pristup garantiranim prava: „Pravilnik o načinu ostvarivanja pomoći pri uključivanju u bh. društvo izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH“ i „Informator o osiguranju pristupa pravima i obavezama izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH“, koji su olakšali primjenu pravnog okvira u praksu i lakšu integraciju u bh. društvo.
Direktor za saradnju i zamjenik šefa misije u Ambasadi Švicarske u BiH Siroco Messerli kazao je kako je projekt kombinirao izgradnju institucionalnih kapaciteta s pružanjem konkretnih rješenja za osobe u potrebi, kako izbjeglica, tako i građana BiH.
„Pravilnik o integraciji predstavlja značajan iskorak u provedbi Zakona o azilu i važan je korak za BiH ka evropskim standardima. To nije bilo važno samo za ovaj projekt, već i za buduće napore kakopoboljšati stanje ljudskih prava izbjeglica na svim nivoima.
Iza svake sudbine stoji osoba sa svojim potencijalima, težnjama i snovima. I niko ne zna hoće li on ili ona ikada u životu postati izbjeglica, bilo za vrijeme ratova na Balkanu ili danas u Ukrajini, Siriji, Jemenu ili mnogim drugim mjestima u svijetu“, kazao je Messerli.
Sekretarka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Nina Mišković istakla je kako su doneseni akti važni za uređenje stanja u oblasti migracija u našoj zemlji.
„Između ostalog, dobili smo važnu bazu podataka. Uz to je Švicarska, kao dugogodišnji partner naše zemlje, i ovaj put pružila podršku BiH, dijeleći s nama svoja iskustva“, kazala je Mišković.
Predstavnica CRS-a za BiH/Balkan Sanela Imamović pojasnila je na koji će način doneseni pravilnik pomoći osobama koje imaju status izbjeglice ili su stranci pod supsidijarnom zaštitom.
„Pravilnik definiše pomoć i olakšice koje mogu očekivati od države i nevladinih organizacija u procesu integracija u bh. društvo. Neke od njih su učenje službenih jezika u BiH, upoznavanje kulturoloških prilika u BiH, pomoć u postupku priznavanja javnih isprava, pravna pomoć, stanovanje…
Kada je započela realizacija programa, pitali smo se kako osigurati njenu održivost. Jedan od ključnih rezultata je ojačano partnerstvo koje se nastavilo između vladinog i nevladinog sektora. Migracije se neće zastaviti, zato je bilo važno izraditi elemente socijalne podrške.
Menadžer projekta ispred CRS-a BiH/Balkan Samir Softić je predstavio njegove ciljeve, učinke i efekte. Softić je kazao kako je u trenutku kada je projekt započeo oko 150 osoba imalo status izbjeglice ili stranca pod međunarodnom zaštitom, a sada ih je 125.
Na panel diskusiji „Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom kroz ekonomsko osnaživanje - izazovi i prilike u zapošljavanju“ Muhidin Hadžibegić iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH rekao je kako pravni sistem u BiH omogućava zaposlenje osobama koje imaju status međunarodne zaštite, a koje su propisane Zakonom o azilu.
„Od 125 osoba u statusu, njih 80 je radno sposobnih, a prema evidencijama, 20 je zaposleno“, kazao je Hadžibegić.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić istakao je kako postoji nesklad između potreba na tržištu rada i nerealnih evidencija na zavodima za zapošljavanje.
„Pitanje potrebe liberalizacije uvoza radne snage kako bi se nadoknadio nedostatak radne snage u FBiH treba rješavati. Ovaj projekt pokazuje kako je moguće postići rezultat, ukoliko se to želi“, kazao je Nenadić, dodavši kako veliki broj stranaca već radi u BiH, ali i kako su često zaposleni na crnom tržištu rada.
Nenadić je istakao i kako je BiH nekome Zapad, bez obzira na to što smo druga najsiromašnija država u Evropi.
Branka Tomić ispred UNHCR-a istakla je kako je integracija željena tačka u životnom ciklusu osoba koje imaju status izbjeglice ili stranca pod međunarodnom zaštitom.
„Pitanje je koliko smo mi kao društvo spremi prihvatiti integraciju izbjeglica i koliko je takva opcija održiva u njihovom životu. BiH nije viđena kao krajnja destinacija tih osoba. Ali, okolnosti se mijenjaju, pozitivne stvari se dešavaju, nevladine organizacije su prepoznale svoju ulogu. Imamo pozitivne prakse“, kazala je Tomić.
Upriličena je i projekcija dokumentarnog filma rediteljice Aide Gavrić „Ja, Kamala Namazova“. Kamala je iz Azerbejdžana, a zahvaljujući projektu CRS-a završila je kurseve jezika i informatike te danas radi i izdržava svoju porodicu.
„Nadam se da će ovaj film biti ohrabrenje ženama koje su u mojoj situaciji, da život može biti ljepši“, kazala je nakon projekcije Kamala Namazova.
