Dijalog Srbije i Kosova je u ključnoj fazi i „na prekretnici“. EU očekuje da će Beograd i Priština prihvatiti evropski plan za rješavanje kosovskog pitanja, poruke su visokih evropskih dužnosnika Beogradu i Prištini uoči sastanka na vrhu u Briselu 27. februara.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti su, unatoč protivljenju nekim dijelovima i hodogramu ponuđenih rješenja u francusko-njemačkom planu za Kosovo, koji je EU preuzela kao svoj, potvrdili učešće u novom krugu dijaloga.
Šta kažu Vučić i Kurti
Prijedlog sporazuma dvjema stranama su u drugoj polovini januara predstavili američko-evropski diplomati. Dokument predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu (Zajednica srpskih općina ZSO).
Vučić je rekao da je Srbija “spremna prihvatiti koncept evropskog plana” i “raditi na primjeni predloženog sporazuma”. Kurti je poručio da Kosovo “prihvata prijedlog EU za normalizaciju odnosa” i smatra ga dobrom osnovom za daljnje razgovore i solidnom platformom za napredovanje.
Vučić i Kurti će s šefom eurodiplomatije Josepom Borrellom i posebnim predstavnikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom u ponedjeljak prvo imati odvojene razgovore, a zatim i zajednički sastanak, a iz Brisela su im upućene jasne poruke i očekivanja.
Lajčak je u međuvremenu beogradskim medijima rekao kako očekuje da će Beograd i Priština na tom sastanku prihvatiti evropski plan. Lajčak vjeruje da će plan „postati obavezujući i za jednu i za drugu stranu“.
Lajčak: Nije u pitanju privremeni sporazum
„To nije privremeni sporazum, poslije njega će se nastaviti proces sveobuhvatne normalizacije odnosa koji treba završiti potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma, prije ulaska Srbije i Kosova u Evropsku uniju”, rekao je Lajčak u intervjuu Tanjugu.
Lajčak je podsjetio da su obje strane rekle da prihvataju taj prijedlog i da je „vrijeme sazrelo“.
„Očekujemo od naših partnera da službeno i javno prihvate taj prijedlog i da razgovaramo o njegovoj implementaciji, što je cilj našeg sastanka u ponedjeljak”, istaknuo je Lajčak.
On je nije direktno odgovorio na pitanje o tome je li u ovoj fazi taj sastanak presudan „po načelu uzmi ili ostavi“, poručivši da će „od stajališta strana u pregovorima ovisiti naredni koraci“.
Prihvatanje našeg prijedloga koji podržava 27 članica EU i SAD znači da su oni odlučili poboljšati svoje odnose i ubrzati svoj europski put, rekao je Lajčak naglasivši kako bi, u suprotnome „to bi bio negativan signal“ da Beograd i Priština nisu spremni normalizirati međusobne odnose.
„Svi znaju šta očekujemo od sastanka u ponedjeljak… Mislim da je svima jasno da se ne govori ‘ne’ Evropskoj uniji i Americi, posebno ako možemo time dobiti stabilizaciju, normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, stabilizaciju atmosfere na Balkanu i ubrzani evropski put”“, poručio je Lajčak, podsjetivši na svoje nedavne odvojene razgovore s Kurtijem i Vučićem.
On je naglasio da je to „europski prijedlog“ zato što ima potporu svih 27 zemalja članica EU, premda njih pet – Španija, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Kipar službeno ne priznaje kosovsku nezavisnost.
Borrell: Dijalog “na prekretnici”
Jasnu poruku dvjema stranama u četvrtak je iz New Yorka poslao i šef eurodiplomatije uoči sjednice VS UN-a, rekavši da je dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa „na prekretnici“.
Josep Borrell je, prema objavi njegova ureda na Twitteru, istaknuo nadu da će obje strane u Bruxellesu u ponedjeljak „biti konstruktivne i iskoristiti tu jedinstvenu priliku”.
Kosovo je u februaru 2008. proglasilo neovisnost koju Srbija, u skladu sa Ustavom, ne priznaje i naziva ga svojom južnom pokrajinom, a vlasti u Prištini „privremenim institucijama“.
Na nedavnoj parlamentarnoj raspravi o Kosovu crvena linija o kojoj su se suglasile i srbijanska vladajuća koalicija i oporba je da Srbija ne treba priznati neovisnost niti se suglasiti s prijemom Kosova u UN.
Istovremeno, stajališta o ponuđenom planu EU su različita – od kategoričkog odbijanja desne oporbe do sugestija proeuropskih stranaka da Srbija mora voditi računa o nacionalnim interesima uvažavajući i svoju stratešku odluku da joj je cilj članstvo u EU.
