Svijet

U Gruziji eruptirali protesti zbog zakona o ‘stranim agentima’. Zapad strahuje da je Rusija preuzela konce

Gruzijski parlament odustao od zakona o 'stranim agentima'

Masovni protesti izbili su u Tbilisiju u Gruziji u utorak nakon što je gruzijski parlament usvojio nacrt kontroverznog zakona koji bi zahtijevao da se neke organizacije koje primaju strana sredstva registruju kao "strani agenti". Organizacije za ljudska prava kritikovale su zakon jer ograničava osnovne slobode u zemlji, piše CNN.

Sjednica je direktno prenošena na web stranici parlamenta.

“76 glasova za, 13 protiv. Prijedlog zakona je usvojen u prvom čitanju”, rekao je predsjednik parlamenta Shalva Papuashvili.

Prijedlog zakona mora proći dalje čitanje u parlamentu da bi postao zakon, ali čini se da za sada ima široku podršku među gruzijskim zakonodavcima uprkos kritikama u zemlji i inostranstvu.

Hiljade demonstranata moglo se vidjeti ispred zgrade parlamenta u utorak navečer, kako drže ne samo zastavu Gruzije, već i zastave Evropske unije.

Neki su bacali kamenje i benzinske bombe, dok su snage sigurnosti odgovorile suzavcem i vodenim topovima. Na snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se i demonstranti kako upadaju na barikadu na ulazu u zgradu parlamenta i ruše je.

Postoji bojazan da bi zakon mogao poremetiti nade zemlje u bližu vezu sa Evropskom unijom.

Predsjednica Gruzije Salome Zurabichvili stala jeiza demonstranata, u video poruci objavljenoj na Facebooku, rekavši da „put evropskih integracija mora biti zaštićen. Oni koji danas podržavaju ovaj zakon, svi koji su danas glasali za ovaj zakon krše Ustav. Svi oni nas udaljavaju od Evrope”, rekla je ona.

Rekla je da će ukinuti zakon ako dođe do njenog stola. Međutim, vladajuća Partija snova ima parlamentarnu većinu da prevlada predsjednički veto, navodi Human Rights Watch.

"Prvog dana sam rekao da ću staviti veto na ovaj zakon i to ću učiniti", rekao je Zurabichvili u videu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije zatražilo je od demonstranata da se raziđu, upozoravajući da će biti poduzete "zakonske mjere" za ponovno uspostavljanje mira. Ukupno 66 osoba je privedeno i optuženo za krivična djela u rasponu od sitnog huliganizma i neposlušnosti policiji, izvijestio je u srijedu prvi državni emiter zemlje.

Ministarstvo je saopćilo da je protest izašao iz okvira mirnog okupljanja i prerastao u nasilje, prenosi Prvi kanal. Demonstranti su pokušali da blokiraju ulaze u zgradu parlamenta, bacali su kamenje, razbijali stakla i oštetili ograde, prenosi Prvi kanal.

Policija je bila primorana da upotrebi proporcionalnu silu da uspostavi javni red, saopštilo je ministarstvo, prenosi Fist Channel.

Povici demonstranata, s uvredama upućenim i gruzijskim političarima i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, naglašavaju bojazan da prijedlog zakona slijedi model kontroverznog zakona u susjednoj Rusiji koji je već nametnuo drakonska ograničenja i zahtjeve organizacijama i pojedincima sa inostranim vezama.

Predsjednik Zourabichvili nazvao je to "nepotrebnim zakonom koji nije nastao niotkuda, već ga je diktirala Moskva", rekavši demonstrantima da ona "stoji pored vas jer ste upravo vi ljudi koji danas predstavljaju slobodnu Gruziju". Gruzija koja svoju budućnost vidi u Evropi i nikome neće dozvoliti da joj tu budućnost oduzme.”

Gruzijski zakon je naširoko kritikovan jer predstavlja potencijalno zastrašujući efekat za gruzijsko civilno društvo, a posebno za nevladine organizacije i novinske organizacije koje su povezane sa Evropom.

Human Rights Watch i Amnesty International rekli su da bi zakon ometao prava na slobodu izražavanja i udruživanja u zemlji uz teške zahtjeve finansijskog izvještavanja.

“Zakoni o 'stranom agentu' nastoje marginalizirati i diskreditirati nezavisne grupe i medije koje finansiraju strane strane i koji služe širem javnom interesu u Gruziji,” rekao je Hugh Williamson, direktor za Evropu i centralnu Aziju u Human Rights Watchu.

U saopćenju EU od utorka upozorava se da bi zakon bio "nespojiv s vrijednostima i standardima EU" i da bi mogao imati "ozbiljne reperkusije na naše odnose".

U februaru je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price također rekao da bi “svako ko glasa za ovaj nacrt zakona” također mogao ugroziti odnos Gruzije sa Evropom i Zapadom.

Bivša sovjetska republika trudila se pokazati ravnotežu između proevropskog raspoloženja svojih građana i svog regionalnog položaja pored Rusije. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je 2011. da bi se NATO proširio na Gruziju da Rusija nije izvršila invaziju na Gruziju 2008. godine.

Invazija je trajala samo nekoliko dana, ali izgleda da je imala isti izgovor koji je ruski predsjednik Vladimir Putin koristio za invaziju na Ukrajinu 2014. i prošle godine, piše think tank European Council on Foreign Relations (ECFR).

"U posljednjih nekoliko godina, a posebno u proteklih 18 mjeseci, gruzijska vladajuća koalicija je povukla niz poteza koji su izgleda bili osmišljeni da udalji zemlju od Zapada i postepeno je prebaci u rusku sferu utjecaja", piše ECFR u izvještaju gdje veliki dio odstupanja pripisuje vladajućoj stranci Gruzijski san.