Nuklearni fizičar sa Univerziteta Nevada u Las Vegasu Zaijing Sun otkrio je za Insider sedam zanimljivih i nepoznatih činjenica o radijaciji. Tačnije, ostacima radioaktivnog materijala koji nakon detonacije atomske bombe putuju visoko u zrak, hlade se, postaju prašina i na kraju se talože na tlo trujući ga. Sun je dio istraživačke skupine za zdravlje, okoliš i otkrivanje zračenja pri svojem fakultetu. Proučavaju, između ostalog, upravljanje radioaktivnim otpadom te primjenu radiologije i nuklearne fizike u medicinske svrhe.
Otkrio je detalje o radijaciji. Detalje poput toga gdje otpad završava, koliko je opasan, kako se zaštititi i otkud dolazi energija koju nuklearno oružje oslobađa.
Radioaktivne padavine nalaze se na dnu oceana
Većini nakon eksplozije treba jedan do sedmicu dana da bi se vratile na tlo, no pojedine odlete i do 80 kilometara uvis. Takve u zraku mogu ostati između nekoliko mjeseci. Pa čak do jedne godine.
Padavine koje dospiju u stratosferu mogu prijeći velike udaljenosti ako postoje pogodan vjetar i vremenski uvjeti. Može se dogoditi, recimo, ako bi nuklearna bomba bila detonirana u SAD-u, da njezini ostaci dođu do Rusije, Evrope ili Kine.
Naučnici su otkrili radioaktivne padavine nastale pokusima nuklearne bombe u područjima širom svijeta. Od tla u Tunisu do arktičkih ledenjaka. Pa čak i u najdubljim dijelovima oceana, u mišićnom tkivu određenih rakova koji žive u oceanskim jarcima.
Većina Amerikanaca izložena je radijaciji od nuklearnih bombi
Tokom 1950-ih i 60-ih američka vlada testirala je preko 500 nuklearnih bombi detonirajući ih u atmosferi. Sun ističe kako su ostaci s poligona u Nevadi preplavili atmosferu radioaktivnim izotopima. Zato je svaka osoba koja živi u SAD-u od 1951., pokazalo je istraživanje američkog Nacionalnog instituta za rak i Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, bila izložena barem maloj količini radioaktivnih padavina.
Naučnici vjeruju da su zdravstveni rizici za većinu ljudi i dalje mali, no jedno je istraživanje procijenilo da bi padavine mogle uzrokovati do 11 hiljada smrti od raka.
Hrana je često krivac
"Primjerice, zbog padavina s poligona u Nevadi, neki su ljudi u Wyomingu pogođeni stroncijem u mlijeku", navodi nuklearni fizičar Zaijing Sun.
Stroncij se odnosi na radioaktivni izotop stroncij-90. Mliječne krave koje jedu travu kontaminiranu stroncijem počnu proizvoditi mlijeko koje ga sadrži, što može utjecati na ljude koji ga piju.
Stroncij-90 može uzrokovati probleme probavnog trakta. A budući da djeluje poput kalcija, tjera vaše kosti da ga apsorbiraju, što može dovesti do raka kostiju, koštane srži i mekog tkiva koje okružuje kosti.
Kalijev jodid može vas zaštititi od raka štitnjače
Jod-131, jedan od opasnih radioaktivnih izotopa u nuklearnim padalinama, ima tendenciju nakupljanja u štitnjači i dugoročno može uzrokovati rak štitnjače. Ipak, uzmete li tabletu druge vrste joda - kalijev jodid (KI) - kratko prije ili neposredno nakon izlaganja štetnim tvarima, mogli biste smanjiti rizik od raka štitnjače.
KI djeluje jer štitnjača može apsorbirati samo određenu količinu joda odjednom. Ako vaša štitnjača već apsorbira kalijev jodid, ne bi imala puno mjesta za radioaktivni jod-131.
Pad bombe manje je opasan od kvara na nuklearnim elektranama
Fizičar navodi kako je razlog tome taj što nuklearni reaktor oslobađa više radioizotopa tokom taljenja od nuklearne bombe koja je detonirana.
Katastrofa u Černobilu oslobodila je oko 10 puta više radijacije nego nuklearno bombardiranje Hirošime u Drugom svjetskom ratu. Danas je radijacija u Hirošimi jednaka normalnoj, svakodnevnoj pozadinskoj radijaciji u cijelom svijetu. Dok u Černobilu neki elementi s dužim poluživotom, poput stroncija-90 i cezija-137, još uvijek postoje na povišenim razinama.
Samo oko 15 posto energije
"Mislim da su u popularnoj mašti ljudi vrlo zabrinuti zbog padavina. Ali imajte na umu da se većina energije iz atomske bombe oslobađa odmah", objašnjava Zaijing Sun.
Oko 35 posto te energije dolazi od toplinskog zračenja, a čak 50 posto je energija eksplozivnog udara. Samo 15 posto energije nuklearne bombe dolazi od nuklearnog zračenja. S time da velik dio toga dolazi u prvoj minuti eksplozije. To ne znači da padavine nisu opasne. Međutim, najveću štetu nuklearno oružje čini prilikom detonacije.
