Vijesti

Prikazan film ‘Smrt u Sarajevu’ iz 1994. godine povodom Dana grada Sarajevo

Poetsko-dokumentarni film “Smrt u Sarajevu” iz 1994. godine prikazan je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u okviru obilježavanju Dana grada Sarajeva.

Film “Smrt u Sarajevu” snimljen je treće ratne godine, običnom kućnom Hi8 kamerom. Scenaristi su bili Tvrtko Kulenović i Muhamed Dželilović, režiser Haris Prolić u produkciji Filmskog arhiva FAOS. Film je prikazan uz dozvolu BHRT-a koji je pravni nasljednik FAOS-a, ima voice-over na engleskom jeziku, jer je planiran za prikazivanje internacionalnoj publici, a snimljena je još francuska verzija.

Film “Smrt u Sarajevu” sačuvan je zahvaljujući kustosima Open Society Archive (OSA) u Budimpešti.

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja kazala je da ova iznimno vrijedna zbirka pokriva ratni period u Bosni i Hercegovini i neizostavan je izvor materijala za akademska istraživanja.

"Zahvaljujući našoj saradnici Ifeti Lihić Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine digitalizirani snimak ustupljen je u naučno-istraživačke svrhe", kazala je Šehabović.

Jedan od scenarista filma prof. dr. Muhamed Dželilović kazao je da mu je drago da je digitalna verzija pohranjena u Muzeja zbog njegove specifične književne i filmske poetike.

"Fim jeste s jedne strane dokument o opsadi Sarajeva, a s druge nevjerovatno zanimljivo autorsko svjedočenje našeg velikog intelektualca, profesora i pisca Tvrtka Kulenovića. Sama premijera filma desila se u februaru 1994. godine upravo na dan kad pala granata na Markalama. Bili smo usali kina “Radnik” i kad smo nakon projekcije izašli na binu, čuli smo šta se desilo. Istrčali smo svi i ondje pored Higijenskog zavoda prolazila su velikom brzinom vozila puna krvavih ranjenih ljudi i leševa. Kao da smo prepisali Aristotela koji kaže da tragedija najviše dolazi do izražaja kada se isprepliću peripetija i anagnorizma, dramski obrat i prepoznavanje . Film koji je govorio o užasu rata je taj dramski obrat, a kad smo izašli napolje desilo se prepoznanavanje, te strašne, jezive stvarnosti u kojoj je film i nastao", kazao je prof. dr. Dželilović.

Prije projekcije videom se obratio režiser Haris Prolić koji trenutno živi iradi u inostranstvu.

"Film je bio naš odgovor Evropi. On je odgovor intelektualaca koji su jasno znali od početka o čemu se radi. Poruka je bila da su krugovi pakla koji se nama dešavaju krugovi u koje će i oni ući. Znali smo da će Sarajevo preživjeti jer istina i pravda uvijek pobjeđuju. Zahvaljujući Tvrtkovoj i Haminoj (Muhamed Dželilović. op.a) inteligenciji, film u konačnoj verziji ima sve historijske, ontološke I dramaturške replike koje se nalaze skrivene u njegovom tkivu. Film je dio mnogih doktorata u svijetu, a učestvovao je na međunarodnim festivalima i dobio nekoliko priznanja", kazao je Prolić.

Uime Grada Sarajeva koji je podržao projekciju, obratila se zamjenica predsjedavajućeg Gradskog vijeća Mirela Džehverović koja se zahvalila Muzeju što ovakvim projektima čuva kulturu sjećanja.

"Kultura sjećanja nas održava. Narodu koji zaboravi svoju historiju ona će mu se ponoviti, a kulturne insticuje su između ostalog čuvari te historije. Zato mogu obećati da ću se i ostatak svog mandata boriti da bude sredstava za ovakve i slične projekte", kazala je Džehverović.

Iz OSA Archivum Budimpešta saopćili su da su oduševljeni što ove godine doprinijeti danu sjećanja.

"Poetski dokumentarac sačuvan je i digitaliziran u Blinken OSA Archivumu, u sklopu Balkanskog arhiva International Monitor Institute (IMI). IMI je osnovan 1993. godine kako bi arhivirao vizualne tragove kršenja ljudskih prava: televizijske vijesti, amaterske snimke, dokumentarne filmove. Organizaciju je osnovala američka glumica Pippa Scott nedugo nakon što se pridružila grupi za ljudska prava u Sarajevu 1992. godine. S vremenom je IMI proširio svoj opseg na cijeli svijet i dao velik doprinos međunarodnim sudovima za ratne zločine. Materijali IMI-ja su gotovo u cijelosti digitalizirani, a video zapis, uključujući i “Smrt u Sarajevu”, dostupni su putem Istraživačke sobe", saopćeno je iz OSA Archivuma.