Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je da se BiH, kao ni bilo koja druga zemlja zapadnog Balkana, ne može sama izboriti sa migrantskom krizom, ali da je od velikog značaja što se Predsjedništvo BiH, možda prvi put, usaglasilo o ovom pitanju.
"Jako sam zadovoljan činjenicom da je sastanak Predsjedništva BiH sa ministrom sigurnosti prošao na taj način da su usaglašeni stavovi i da postoje jedinstveni zaključci", istakao je Tegeltija u intervjuu Srni.
Prema njegovim riječima, ovaj dogovor je utoliko značajniji ako znamo da su na ovoj relaciji sa prethodnim ministrom sigurnosti bili apsolutno neslaganje i podjele o pitanjima migracija.
Tegeltija je podsjetio da se BiH ozbiljnije susreće sa pitanjem migracija krajem 2017. godine i početkom 2018. godine, kada su napuštene tradicionalna rute kretanja migranata prema Zapadnoj Evropi iz Srbije prema Mađarskoj i Hrvatskoj i kada su se okrenuli na rijeku Drinu, što je bila poruka da je neko odlučio da se migranti kreću preko BiH.
"Imate situaciju da EU dosta blagonaklono gleda na migrante na svojim granicama u Grčkoj i Bugarskoj, a onda na granici sa BiH, praktično vojnici brane granice EU od prolaska migranata", naglasio je Tegeltija.
On je podsjetio na stav Vijeća ministara da je neophodno da se migranti koji nisu legalni, koji nemaju zahtjev za azil i koji dolaze iz zemalja koje nisu obuhvaćene ratom, vrate u svoje zemlje, te na zahtjev da se migranti sklone sa ulica, jer na taj način ugrožavaju sigurnost građana BiH.
"Mi do sada nismo imali saglasnost o tim pitanjima unutar BiH i od samog početka migrantske krize jedino Republika Srpska u kontinuitetu potvrđuje svoje stavove oko migranata", rekao je Tegeltija.
On je izrazio očekivanje da će, nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH, doći do promjena u vezi sa pitanjem migracija i da će BiH usaglasiti stavove i pokazati da BiH ne smije da bude spavaonica za migrante, za koje se ne zna ni odakle dolaze niti ko su.
"Migranti objektivno predstavljaju sigurnosni problem", rekao je Tegeltija.
BiH nije baš najbolje reagovala na pandemiju
Govoreći o pomoći međunarodne zajednice zbog pandemije, Tegeltija je istakao da se u suštini najvećim dijelom radi o kreditnim sredstvima, ali koja su i sa stanovišta kamate i iznosa, a i rokova otplate, mnogo povoljnija nego što BiH može naći na međunarodnom finansijskom tržištu.
On je dodao da očekuje nastavak podrške međunarodnih finansijskih institucija i Evropske komisije po pitanju pomoći zdravstvenom sektoru, koji je u mnogome iscrpljen i koji troši ogromna sredstva zbog velikog broja oboljelih.
Tegeltija je istakao da su međunarodne finansijske institucije u slučaju pandemije reagovale bolje nego u bilo kojoj krizi do sada, od velike ekonomske krize do krize izazvane poplavama.
"Obim sredstava koja su stavljena na raspolaganje BiH je najveći do sada. Međunarodni monetarni fond (MMF) je sredstva za brzu intervenciju obezbijedio u vrlo kratkom roku i u rekordnom iznosu od 330 miliona evra za BiH“, istakao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, Svjetska banka je samo za mjesec-dva ispregovarala oko 35 miliona evra za podršku zdravstvenom sektoru, dok je Evropska komisija odobrila 250 miliona evra makro-finansijske pomoći.
"Moramo biti iskreni i reći da BiH nije baš najbolje reagovala na sve to. Sjećamo se sage oko raspodjele sredstava između entiteta, koja je trajala gotovo mjesec i po. Kada je i to završeno, Federaciji BiH (FBiH) je trebalo još mjesec i po da ta sredstva raspodijeli prema kantonima. To stvara vrlo krivu sliku kod međunarodnih finansijskih institucija“, poručio je Tegeltija.
Predsjedavajući Vijeća ministara je ukazao na činjenicu da je Ukrajina prošle sedmice ratifikovala sporazum sa EU o makro-finansijskoj pomoći, dok BiH nije čak ni ispregovarala memorandum i sporazum.
"S jedne strane imate Ukrajinu koja je, iako je u ratu, sporazum ratifikovala u augustu, a s druge strane BiH koja taj posao neće završiti ni do decembra", kazao je Tegeltija.
Govoreći o investicionom ciklusu, Tegeltija je izrazio očekivanje da će na Investicionom samitu za zapadni Balkan, koji je planiran u septembru, biti odobreno nekoliko važnih projekata za BiH.
"U dogovoru sa EU, BiH je dostavila deset projekata prema Evropskoj komisiji za koje očekujemo da dobijemo značajni iznos i grant sredstava, ali i izvore za finansiranje tih projekata. Riječ je o četiri projekta iz Republike Srpske i šest iz FBiH, od čega je jedan zajednički jer obuhvata teritoriju oba entiteta", pojasnio je Tegeltija.
On je dodao da se projekti uglavnom odnose na putnu i željezničku infrastrukturu, na energetiku u oblasti obnovljivih izvora energije, te za proces gasifikacije.
"Ukoliko bi svi ti projekti, od kojih su neki spremni, bili realizovani, to bi bio značajan investicioni ciklus u BiH koji će pomoći prije svega oporavku ekonomije“, smatra Tegetija.
Kad je riječ o o novom aranžmanu sa MMF-om, Tegeltija je istakao da je pregovore trebalo započeti dan nakon što su završeni pregovori za brzu finansijsku pomoć.
"Zajednički stav je bio da se brzo ispregovara novi aranžman, koji na neki način nikada nije prekinut i nije otkazan, ali toliko vremena se ništa po ovom pitanje nije realizovalo da je potrebno potpisati novi aranžman", napomenuo je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, makro-finansijska pomoć Evropske komisije kreće se po kamatnoj stopi od 0,125 odsto na 15 godina, a kamatne stope MMF-a su vrlo slične, s tim da su rokovi od 10 do 12 godina.
"Nadam se da će neki od uslova koji su ostali iz prethodnog aranžmana moći biti ispregovarani i da će do kraja godine biti usaglašen novi aranžman MMF-a sa BiH", rekao je Tegeltija.
Izbori su neophodni
Govoreći o predstojećim izborima u BiH, Tegeltija je podsjetio da su usvajanjem budžeta obezbijeđena sredstva, nakon čega ne vidi razlog da se izbori ne održe.
"Ozbiljan problem za održavanje izbora može da se pojavi kao posljedica pandemije, jer ulazimo u novembar kada će biti problema i sa sezonskim gripom i strah me od nemogućnosti obezbjeđivanja uslova u prostorijama u kojima će biti glasačka mjesta", napomenuo je Tegeltija.
Problem će, tvrdi Tegeltija nastati, ako članovi biračkih odbora, čija se obuka sprovodi mnogo prije izbora, dan ili dva pred izbore budu pozitivni ili moraju u izolaciju.
"To će od svih političkih subjekata koji učestvuju u izborima zahtijevati da imaju mnogo ljudi koji mogu da učestvuju u izbornom procesu da se on ne bi ugrozio na bilo koji način, jer nama su izbori neophodni kao dokaz da se vlast bira na izborima i da se pokaže stepen demokratije u našem društvu", istakao je Tegeltija.
Problem je nepostojanje komunikacije Sarajeva i Beograda
Komentarišući reakcije političkog Sarajeva na sastanak najviših zvaničnika Republike Srpske u Srbije, Tegeltija je naglasio da je najveći problem što nema komunikacije između zvaničnog Sarajeva i Beograda.
"Čini mi se da u Sarajevu sve rade da te komunikacije i ne bude. Uvijek sam se zalagao za razgovore sa našim susjedima, bez obzira na to da li su razgovori na nivou entiteta ili na nivou zajedničkih institucija. Stanovišta sam da se problemi mogu riješiti samo razgovorom, a nikako političkim prepucavanjem putem medija“, poručio je Tegeltija.
On je kazao da nažalost, već dugo vremena, pojedini krugovi u Sarajevu svaki razgovor između Banje Luke i Beograda dočekuju vrlo negativno, iako postoje jasni stavovi i iz Beograda i iz Banje Luke šta su ciljevi saradnje sa Srbijom, ali i jasne poruke iz Beograda kako gledaju na Sarajevo i na Republiku Srpsku.
Tegeltija je pozvao one koji komentarišu tuđe razgovore da sami razgovaraju, te naveo da je previše otvorenih pitanja koji su prije svega u interesu građana i jedne i druge zemlje.
BiH mora uraditi sve da spriječi odlaganje otpada u Trgovskoj gori
Govoreći o problemu Trgovske gore, Tegeltija je rekao da BiH mora da uradi sve ono što je u njenoj moći kako bi spriječili odlaganje otpada na samoj granici BiH i Hrvatske.
"Sada kada je Hrvatske intenzivirala svoja nastojanja vezana za Trgovsku goru, ministar Košarac je iskazao vrlo aktivnu ulogu i u saradnji sa entitetskim resornim ministrima pokušavao koncipirati zajednički odgovor BiH prema Hrvatskoj", rekao je Tegeltija.
On je dodao da je došlo do nesporazuma na relaciji Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstva spoljnih poslova BiH.
"BiH ima problem po tom pitanju, jer ne postoji spremnost da se podrže aktivnosti koje predlaže resorno Ministarstvo spoljne trgovine, a ne postoji inicijativa da se to riješi na drugi način. Sve aktivnosti koje je planirao ministar Košarac i koje je prihvatio Vijeće ministara, u ovom trenutku je blokiralo Ministarstvo spoljnih poslova", objasnio je Tegeltija.
Predsjedavajući Vijeća ministara smatra da nespremnost da u BiH sami riješimo svoj problem šalje vrlo lošu poruku građanima koji žive u slivu rijeke Une.
"Nadam se da ćemo bar u međunarodnoj arbitraži, uz pomoć ljudi koji se bave zaštitom životne sredine, pokazati da je ta lokacija opasna po život i zdravlje ljudi koji žive na toj teritoriji", istakao je Tegeltija.
Red je direktor UIO bude Srbin
Govoreći o procesu imenovanja kadrova u zajedničkim organima, Tegeltija je naveo da je otvoren proces imenovanja direktora i zamjenika Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA).
"Nadam se da ćemo u toku naredne sedmice imati nekoliko sastanaka vezanih za proces imenovanja i da ćemo u naredne dvije sedmice na sjednici Vijeća ministara imati prijedlog za imenovanje direktora OBA i njegovog zamjenika", rekao je Tegeltija.
Kad je u pitanju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Tegeltija je istakao da tu postoji apsolutno neslaganje, te da su interes za tu poziciju iskazali i Bošnjaci i Hrvati, ali i Srbi.
"Stanovišta sam da je, prema svim dogovorima koji su postojali kada su imenovani prvi i drugi direktor UIO, red da novi direktor bude iz reda srpskog naroda“, poručio je Tegeltija.
On je naglasio da je put BiH ka EU jedno od pitanja o kojem postoji visok stepen konsenzusa u BiH, ali da oko brzine kretanja na tom putu postoje različita mišljenja i otvorena pitanja.
"U tom procesu mi nismo sami, postoji partner, a to je EU. Lično mislim da su pred BiH, u ovih 14 prioriteta, postavljeni previsoki kriterijumi, koji nikada ni za jednu zemlju nisu postavljeni u tako ranoj fazi, kada BiH još nije dobila ni status kandidata", kazao je Tegeltija.
On smatra da je potrebno da BiH riješi nekoliko ključnih pitanja da bi pokazala da je napravila određeni broj kredibilnih mjera i da bi bilo u redu da joj EU dodijeli status kandidata.
"Dosta toga je do nas, jer nismo riješili neka važna pitanja koja su nama mnogo važnija nego samoj EU. Takva je revidirana strategija procesuiranja ratnih zločina, koju ni tri godine nakon usaglašavanja nismo usvojili na Vijeću ministara", rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Vijeća ministara smatra da je BiH u ovom trenutku ima dva najvažnija kratkoročna ciljnja, od kojih je prvi zaštita zdravlja ljudi, a drugi da u procesu zaštite zdravlja ne strada ekonomija.
"Dogoročnih pitanja je mnogo, od problema migracija, do procesa pridruživanja i pokretanja privrednog rasta. Poslije šoka koji su doživjeli svi u zemljama Balkana u drugom kvartalu godine, na nama je da u trećem i četvrtom kvartalu pokrenemo ekonomiju i da pokušamo da nadoknadimo ono što smo zasigurno izgubili od marta naovamo", poručio je Tegeltija.
