Reakcije građana na širenje zaraze koronavirusom u Evropi, ali i pojavu prvih slučajeva u Bosni i Hercegovini, mogu se opisati ekstremnim - od širenja panike do potpunog negiranja. Straha od nepoznatog, nedostatak relevantnih informacija, previše oprečnih informacija, razlozi su takvih reakcija.
„Psihološki, kada se suočimo s neočekivanim situacijama i prijetnjama, posebno onima koje doživljavamo opasnim po život, pokušavamo koristiti mehanizme za koje znamo da su nam u ranijim iskustvima bili od koristi. Kada je riječ o koronavirusu, neki ljudi pokušavaju uzeti kontrolu u svoje ruke, pa smo već svjedočili situacijama u kojima ljudi kupuju hranu, lijekove, sredstva za čišćenje i dezinfekciju, kako bi bili spremni u slučaju karantina“, kazala je za Raport psihoterapeutkinja Mirjana Gavrić.
S druge strane, kaže naša sagovornica, imamo one koji se ponašaju kao da se ništa ne dešava.
„Postoje i oni koji se nekada udalje od prijetnje, distanciraju se i vjeruju da negiranjem opasnosti i nepridavanjem značaja, imaju neku vrstu kontrole nad sobom i svojim ponašanjem. To je njihov način da ne ulaze u stanje panike“, naglašava Gavrić.
Ona kaže da je vrlo važno informirati se i staviti fokus na ono na šta možemo utjecati, slijediti upute stručnjaka i učiniti sve da bi se zaštitili od svake vrste opasnosti. Naglašava da ovakve ljudske reakcije u situacijama koje su nepredvidive imaju funkciju zaštite.
„Svaka osoba koristi ono što misli da joj najbolje odgovara, pokušava biti učinkovita da se zaštiti i stavi u praksu sva ona ranija iskustva koja su joj bila korisna. Strah od nepoznatog je strah koji svaki čovjek doživljava, a strah od bolesti i smrti za sebe i bliske osobe je i inače prisutan“, kaže Gavrić.
Dodaje da, kada se pojave informacije koje ljude uznemiravaju, oni tada uposle sve svoje mehanizme preživljavanja, jer je prirodna reakcija da žele predvidivost i sigurnost.
