NATO je u utrci s vremenom da izbjegne neugodnost kojom bi njegovi najviši zvaničnici promašili svoj vrlo važan cilj - da Švedsku prime u alijansu do 11. jula.
I Švedska i njen susjed Finska izrazile su svoju namjeru da se pridruže NATO-u kroz svoju politiku otvorenih vrata u maju prošle godine, samo nekoliko sedmica nakon što je Rusija pokrenula svoju ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu Finska je konačno prihvaćena u aprilu ove godine, udvostručivši granicu saveza sa Rusijom, ali je pristupanje Švedske trenutno blokirano, piše CNN.
Općenito je prihvaćeno da su oružane snage Švedske kompatibilne s NATO-om. Švedska ima stalnu delegaciju u NATO-u i smatra se bliskim partnerom alijansi, što znači da bi pridruživanje trebalo biti relativno jednostavno.
Pa zašto se Švedska ne može pridružiti?
Problem je Turska – strateški važna članica NATO-a zbog svog geografskog položaja i na Bliskom istoku i u Evropi, te druga po veličini vojna sila alijanse – koja blokira pristupanje Švedske iz više razloga.
Ono što je najvažnije, Turska tvrdi da Švedska dozvoljava pripadnicima priznatih kurdskih terorističkih grupa da djeluju u Švedskoj, prije svega militantne Kurdistanske radničke partije (PKK). Švedska je ranije ove godine promijenila svoje zakone o terorizmu, čime je članstvo u tim grupama postalo zločin, iako je još uvijek nejasno da li je to dovoljno za Ankaru.
Turska također tvrdi da je švedska vlada bila saučesnik u protestima krajnje desnice gdje su ljudi spaljivali kopije Kur'ana ispred turske ambasade u Stockholmu. Nedavno je Turska rekla da želi da Švedska reaguje nakon što su švedski zakonodavci istakli zastavu PKK na zgradu parlamenta u Stokholmu u znak protesta zbog reizbora turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u nedjelju. Portparol švedskog parlamenta je priznao da su ljudi projektovali slike na bočne strane zgrade, ali nisu imali konkretne dokaze o tome šta je projektovano ili ko je odgovoran, navodi Reuters.
Konačno, postoji zabrinutost oko toga koliko je Erdogan spreman da sebe opiše kao Putinovog prijatelja. Nedugo prije nego što je ponovo izabran, rekao je za CNN da on i Putin dijele "poseban odnos".
Zvaničnici NATO-a i ljudi u švedskoj vladi sada su zabrinuti da bi propuštanje roka 11. jula – datuma njegovog sljedećeg zvaničnog samita u litvanskoj prijestolnici Vilniusu – poslalo opasnu poruku protivnicima alijanse. To uključuje Rusiju, i iako ni blizu sjevernog Atlantika, Sjevernu Koreju i Kinu.
Erdogan će iskoristiti trenutak da iscijedi svaku kap
„Ako se propusti termin, ljudima poput Putina to govori da postoji slaba karika u zapadnom savezu. To im daje vremena i prostora da izazovu probleme”, rekao je jedan diplomata NATO-a za CNN. “To bi moglo biti bilo šta, od cyber napada do finansiranja i poticanja više spaljivanja Kur'ana da izazove podjelu u Švedskoj.”
Istočnoevropski diplomata rekao je za CNN da, osim što "ohrabruje neprijatelje" NATO-a, svako odlaganje rizikuje "davanje osjećaja Erdoganove moći nad alijansom". Diplomata je dodao da će "Erdogan iskoristiti trenutak da iscijedi svaku kap iz ove situacije i bacit će loptu Švedskoj - čineći je taocem svojih (vlastitih) antiterorističkih zakona."
Zvaničnici iz većine država NATO-a optimistični su da se dogovor može postići prije jula, ali su svjesni da bi to moglo biti povezano s cijenom.
Više zvaničnika ukazuje na način na koji je Erdogan postigao dogovor s Evropskom unijom prema kojem je ona Turskoj predala 6 milijardi eura (6,4 milijarde dolara) između ostalih pogodnosti u zamjenu za Tursku da ugosti sirijske izbjeglice koje su bile na putu ka Evropi. Erdogan je, više puta su ponavljali evropski zvaničnici, znao da ima Brisel jer je mogao da "preplavi" Evropu izbjeglicama po volji.
Šta bi saveznici iz NATO-a mogli dati Erdoganu što bi ga moglo navesti da promijeni mišljenje o Švedskoj?
Dogovor treba biti izvršen
Za početak, Turska želi da američki Kongres odobri kupovinu američkih borbenih aviona F-16. Dok američki zvaničnici nerado povezuju pitanje Švedske i F-16 otvoreno, izvori kažu da iza kulisa postoji očigledan dogovor koji treba izvršiti.
Diplomate su također svjesne da je turska ekonomija u teškom položaju, sa rastućom inflacijom i kolapsom vrijednosti njene valute u odnosu na dolar, te da trenutno postoje sankcije SAD i EU.
Iako postoji prostor za postizanje dogovora – a saveznici koji se zalažu za pridruživanje Švedske imaju polugu – postoji nekoliko pitanja zbog kojih bi 11. juli mogao doći i proći, a da NATO ne dobije šta želi.
Prva je Erdoganova nepredvidljivost. Nedjeljni izbori bili su najbliži gubitku vlasti u posljednjih 20 godina, zbog čega saveznici strahuju da bi mogao udvostručiti pritisak na Švedsku kada je u pitanju njena antiteroristička politika.
Malo je vjerovatno da će Švedska uvesti nešto što bi izgledalo tako autoritarno kao što bi Erdogan vjerovatno želio vidjeti, posebno kada su u pitanju Kurdi; u ovom trenutku jedina odluka bi mogla biti da Erdogan ustvrdi da su promjene koje je Švedska već napravila u svojim zakonima o terorizmu njegova lična pobjeda i da ide dalje.
Drugi je taj da Turska nije jedina u ovoj priči: Mađarska se također protivi ulasku Švedske u NATO.
Ova dva pitanja na nekom nivou su u međusobnoj interakciji: ako bi Erdogan prihvatio švedske zakone protiv terorizma kao dovoljne - blokada Mađarske cijelu stvar bi dovela do toga da on izgleda slab u poređenju sa njima, strahuju evropski zvaničnici.
Sa druge strane, prošvedski saveznici – uključujući Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, vjerovatno dvije najutjecajnije članice NATO-a – nude Švedskoj uvjeravanja da je to njihov prioritet, bez obzira što Turska učini.
Macron nazvao stanje NATO-a "moždanom smrću"
Ulazak Švedske u NATO bio bi posljednja na dugoj listi dobrih vijesti za alijansu otkako je Rusija napala Ukrajinu. Zvaničnici su iznenađeni nivoom jedinstva u alijansi od početka rata i oduševljeni su obnovljenim obećanjima o potrošnji na odbranu i jačanju alijanse.
Rusija je započela svoj rat prije svega dijelom zbog širenja NATO-a, poteza koji ne pokazuje znake usporavanja, a Ukrajina sada također želi da se pridruži alijansi. Čak se i Japanci okreću ka NATO-u, a ministar vanjskih poslova te zemlje rekao je za CNN ranije ovog mjeseca da je u pregovorima o otvaranju prve NATO kancelarije za vezu u Aziji.
Bez obzira na sve priče o tome da se NATO suočava sa onim što je francuski predsjednik Emmanuel Macron ne tako davno nazvao "moždanom smrću", neosporno je da alijansa ima obnovljeni osjećaj svrhe i da je sigurna u svoju budućnost. Upravo zbog toga su zvaničnici toliko zabrinuti zbog toga što je Turska stavila veto na pristupanje Švedske prema rasporedu NATO-a.
Kao što je lanac jak samo onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika, savez je ujedinjen onoliko koliko je njegov posljednji čin jedinstva. U savremenom svijetu diplomatije, signali i podtekst su od velike važnosti. I dok bi se moglo činiti beznačajnim kada će se Švedska tačno pridružiti NATO-u, Turska, dajući neprijateljima alijanse najmanji dašak da se članovi mogu izdvojiti, bi, smatraju zvaničnici, poništila mjesece dobrog rada koji su alijansu zbližili više nego ikad drugi put u bliskoj prošlosti.
