Rat u Ukrajini, sukobi na drugim mjestima i klimatski problemi doveli su do toga da je više ljudi nego ikada do sad protjerano iz svojih domova prošle godine, povećavajući hitnost kolektivne akcije za ublažavanje uzroka i utjecaja raseljavanja, saopštila je danas Agencija za izbjeglice UN-a (UNHCR).
U svom godišnjem izvještaju Globalni trendovi prisilnog raseljavanja 2022., UNHCR navodi da je do kraja 2022. Godine broj ljudi raseljenih zbog rata, progona, nasilja i kršenja ljudskih prava iznosio rekordnih 108,4 miliona, što je 19,1 milion više nego godinu dana ranije, što predstavlja najveće povećanje ikada.
Prisilno raseljavanje
Uzlazna putanja globalnog prisilnog raseljavanja nije pokazala znake usporavanja 2023. godine jer je erupcija sukoba u Sudanu izazvala nova raseljavanja, gurajući globalni ukupan broj na procijenjenih 110 miliona do maja.
“Ove brojke nam pokazuju da su neki ljudi prebrzo spremni da idu ka sukobu, a prespori u pronalaženju rješenja. Posljedica je pustošenje, raseljavanje i tjeskoba za svakog od miliona ljudi koji su nasilno protjerani iz svojih domova”, rekao je visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.
Od ukupnog broja, 35,3 miliona su bile izbjeglice, ljudi koji su prešli međunarodnu granicu kako bi pronašli sigurnost, dok je veći udio, 58 posto ili 62,5 miliona ljudi, raseljeno u svojim zamljama zbog sukoba i nasilja.
Rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini bio je glavni pokretač raseljavanja 2022. godine.
Broj izbjeglica iz Ukrajine porastao je sa 27.300 na kraju 2021. na 5,7 miliona na kraju 2022. godine, što predstavlja najbrži odliv izbjeglica bilo gdje od Drugog svjetskog rata.
Procjene o broju izbjeglica iz Afganistana su naglo porasle do kraja 2022. godine zbog revidiranih procjena broja Afganistanaca koji su završili u Iranu, od kojih su mnogi stigli prethodnih godina. Izvještaj odražava također reviziju po pitanju Kolumbije i Perua o broju Venecuelanaca, uglavnom kategoriziranih kao “drugi ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita”, smještenih u tim zemljama.
Brojke su također potvrdile da, mjereno ekonomskim sredstvima ili omjerima stanovništva, zemlje svijeta sa niskim i srednjim prihodima, a ne bogate države, prihvataju većinu raseljenih ljudi.
Nedovoljno finansiranje
Navodi se da 46 najnerazvijenijih zemalja ima manje od 1,3 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, a ipak su prihvatile više od 20 posto svih izbjeglica.
Finansiranje za brojne situacije u vezi raseljenih osoba zaostajalo je za potrebama prošle godine, te ostalo takvo u 2023. godini kako se zahtjevi povećavaju.
“Ljudi širom svijeta i dalje pokazuju izvanredno gostoprimstvo prema izbjeglicama dok pružaju zaštitu i pomoć onima kojima je potrebna, ali je potrebna mnogo veća međunarodna podrška i pravednija podjela odgovornosti, posebno sa onim zemljama koje su domaćini većini raseljenih u svijetu”, rekao je Grandi.
“Iznad svega, mora se učiniti mnogo više da se okonča sukob i uklone prepreke kako bi izbjeglice imale održivu opciju da se dobrovoljno, sigurno i dostojanstveno vrate kući”, dodao je on.
Vratili se u 38 zemalja
Iako je ukupan broj raseljenih nastavio da raste, izvještaj je također pokazao da oni koji su prisiljeni na bijeg nisu osuđeni na progonstvo, već mogu dobrovoljno i sigurno da se vraćaju svojim domovima, i to u dobrom dijelu čine.
U 2022. godini više od 339.000 izbjeglica vratilo se u 38 zemalja, a iako je ovaj broj bio manji nego prethodne godine, bilo je značajnih dobrovoljnih povrataka u Južni Sudan, Siriju, Kamerun i Obalu Slonovače.
U međuvremenu, 5,7 miliona interno raseljenih osoba vratilo se u svoje domove 2022. godine, posebno u Etiopiji, Mjanmaru, Siriji, Mozambiku i Demokratskoj Republici Kongo.
Procjenjuje se da je širom svijeta na kraju 2022. godine bilo oko 4,4 miliona osoba bez državljanstva ili neutvrđene nacionalnosti, 2 posto više nego na kraju 2021. godine.
Izvještaj je objavljen je šest mjeseci prije drugog Globalnog foruma za izbjeglice, velikog skupa u Ženevi koji okuplja niz aktera kako bi pronašli nova rješenja za ovaj problem.
