Detaljan plan odbrane od potencijalnog ruskog napada bit će tema sastanka NATO-a 11. i 12. jula u litvanskom Vilniusu.
Smatra se da je to najkonkretniji plan zapadnog vojnog saveza za suprotstavljanje Rusiji od kraja Hladnog rata.
Šta je NATO?
NATO - Sjevernoatlantski pakt - osnovalo je 12 država 1949. godine, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Kanadu i Francusku. Sada ima 31 članicu.
Ove zemlje pristaju pomoći jedna drugoj ako budu napadnute, prenosi BBC.
Izvorni cilj organizacije bio je blokiranje sovjetske ekspanzije u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., mnoge istočnoevropske zemlje priključile su se NATO-u.
Rusija (nekada dio Sovjetskog Saveza) snažno se protivi zahtjevu Ukrajine za priključivanje, strahujući da bi to NATO previše približilo njenoj teritoriji.
Međutim, savez je stigao na još jednu rusku granicu u aprilu, kada je Finska postala članica.
Kakav je plan NATO-a?
Komandanti NATO-a imaju novi plan za suprotstavljanje Rusiji ako napadne bilo koju državu članicu.
Postoje precizne naredbe o tome gdje bi snage trebale ići - i šta bi trebale učiniti - ako Rusija napadne u bilo kojoj od tri zone: Arktik i sjeverni Atlantik, centralna Evropa i mediteranska regija.
Savez trenutno ima 40.000 vojnika koji se mogu mobilizirati u kratkom roku. Na konferenciji u Litvaniji raspravljat će se o planovima za 300.000 vojnika, spremnih za akciju u roku od 30 dana.
Šefovi NATO-a također žele da zemlje članice moderniziraju svoju vojnu opremu i nagomilaju više municije.
To je najopsežniji plan vojnog saveza od kraja Hladnog rata 1991., kaže Malcolm Chalmers, zamjenik direktora instituta Royal United Services.
"Kada se Sovjetski Savez raspao, prijetnja velikog rata gotovo je u potpunosti nestala. Međutim, aneksija Krima 2014. i trenutni rat u Ukrajini znače da je prijetnja ponovno stvarna - posebno za zemlje poput baltičkih republika", kaže on.
Tracey German, profesorica studija odbrane na Kings Collegeu u Londonu, kaže:
"Sve je to povezano s potrebom za odvraćanjem i odbranom, kao i podrškom saveznicima na istočnom krilu."
Zašto Ukrajina nije članica NATO-a?
NATO je 2008. godine objavio da bi se Ukrajina mogla priključiti u budućnosti, ali je nedavno odbio njen zahtjev za "brzim" članstvom.
Član 5 povelje ovog vojnog saveza kaže da ako je jedna članica napadnuta, sve ostale trebaju stati u njenu odbranu.
Kad bi se Ukrajina sada priključila, zemlje NATO-a bi tehnički morale objaviti rat Rusiji koja je, naredbom ruskog predsjednika Vladimira Putina, u februaru prošle godine napala susjednu državu.
Kako podržavaju Ukrajinu?
SAD šalje Ukrajini kasetne bombe. To je oružje koje sadrži bombe koje eksplodiraju po širokom području.
Ukrajina kaže da će pomoći svojim snagama da probiju ruske linije u protuofenzivi.
Međutim, to je kontroverzan potez.
Više od 100 zemalja zabranilo je korištenje kasetnih bombi zbog prijetnje koju predstavljaju za civile.
Zašto SAD šalju "gnusno" oružje?
SAD šalje Ukrajini 31 tenk Abrams. Velika Britanija poslala je 14 tenkova Challenger 2.
Njemačka je poslala 18 tenkova Leopard 2, a druge zemlje NATO-a šalju desetine novih.
I SAD i Velika Britanija uputile su Ukrajini raketne sisteme kao što je Himars, koji su gađali ciljeve iza ruskih linija fronta.
Zemlje NATO-a isporučuju sisteme protuzračne odbrane za obaranje ruskih krstarećih raketa i bespilotnih letjelica iznad Ukrajine.
Protutenkovsko oružje koje su isporučile SAD i Velika Britanija, poput Javelina i Nlawa, bilo je ključno u zaustavljanju ruskog napredovanja prema glavnom gradu Ukrajine Kijevu u proljeće 2022.
SAD ne šalje Ukrajini svoje rakete većeg dometa. Smatra se da bi se mogli koristiti za napad na ciljeve unutar Rusije - izazivajući direktan sukob između Rusije i NATO-a.
Iz istog razloga zemlje NATO-a ne šalju trupe u Ukrajinu, niti koriste svoje zračne snage za nametanje zone zabrane leta.
Zemlje NATO-a podučavaju ukrajinske pilote kako upravljati borbenim avionima F-16 američke proizvodnje, koje Ukrajina već dugo želi.
Hoće li Finsku slijediti Švedska?
Finska se priključila NATO savezu u aprilu 2023. godine, nakon što je prethodno bila vojno neutralna.
Ova država ima 1.340 kilometra kopnene granice s Rusijom. NATO-vim snagama dodaje 257.250 redovnih i rezervnih vojnika.
Švedska je zajedno s Finskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u.
No, sve zemlje članice moraju pristati na ulazak novih zemalja. Turska i Mađarska su tek jučer najavile da će to uraditi.
