Veliku buru u javnosti izazvala je jučerašnja izjava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu. Dodik je kazao da postoje „indicije iz pravosudnih institucija da se protiv Debevca vode postupci“, da ima špansko državljanstvo i drugi identitet u ovoj zemlji.
Ured disciplinskog tužioca bez komentara
Na njegove izjave reagirao je sam Debevec te Sud BiH, s kojeg je saopćeno kako pozivaju Dodika da objavi dokaze jer će u protivnom protiv njega biti podnesena tužba po Zakonu o zaštiti od klevete.
Raport je ranije objavio da Tužilaštvo BiH istražuje navode iz prijave protiv Debevca i to za određene koruptivne radnje - kupovina Mercedesa, zapošljavanje pripravnika u Sud BiH, kao i državljanstvo Španije koje Debevec nije prijavio. Raport je otkrio i da Debevec ima špansko ime - Ranko Debevec Kavason.
Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH pitali smo da li će pokrenuti istragu u ovom slučaju te da li će od Debevca tražiti očitovanje i dokumentaciju koji mogu biti od značaja u eventualnoj istrazi?
Iz ove institucije za Raport je potvrđeno da su ranije zaprimili anonimnu pritužbu u ovom slučaju.
„Želimo da vas obavijestimo da je Ured disciplinskog tužioca ranije zaprimio anonimnu pritužbu koja sadrži i navod iz vašeg upita. U smislu člana 70. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ne možemo dati više informacija o preduzimanju radnji od strane Ureda disciplinskog tužioca“, rečeno nam je iz Ureda disciplinskog tužioca.
No, slučaj "Debevec" faktički je jedinstven jer se radi o predsjedniku državnog suda koji je pod istragom zbog koruptivnih djela.
Za komentar slučaja pitali smo i direktora Centra za edukaciju sudija i Tužilaca Federacije BiH te bivšeg glavnog disciplinskog tužioca VSTV-a Arbena Murtezića. Murtezić za Raport kaže kako ne komentira konkretne slučajeve, ali da je generalno stava da se situacije poput ove trebaju rješavati u pravosudnim institucijama, a ne putem medija.
„Princip transparentnosti u pravosuđu jeste važan, ali se u posljednje vrijeme ulazi u praksu rješavanja problema putem medija“, kaže Murtezić.
Napominje da sve što je vezano za pravoduđe i nosioce pravosudnih funckija treba vratiti u okvire sistema i tu provoditi postupak i proceduru, a ne putem medija. U pravosuđu postoje, kaže Murtezić, dva interesa.
Suzdržanost u javnim nastupima
„Jedan je princip transparentnosti, a s druge strane postoje preporuke da nosioci pravosudnih funkcija trebaju pokazati suzdržanost u javnim nastupima. Preporuke koje dolaze iz SAD-a kažu da ako pravosuđe šuti, onda će o njemu govoriti neko ko manje zna. Također, postoje i preporuke da nosioci pravosudnih funkcija pokažu suzdržanost, prije svega vodeći računa o interesima pravosuđa“, govori Murtezić.
Na pitanje da li postoje određene sankcije u slučaju da nosilac pravosudne funkcije daje lažne ili nepotpune informacije o sebi, Murtezić kaže kako je zakon tu vrlo širok.
„Uz to, uvijek postoji preliminarno pitanje da li je neki podatak bio relevantan za javnost, odnosno da li je disciplinski prekršaj davanja lažnih ili nepotpunih informacija prilikom zapošljavanja bio bitan. Naši zakoni daju široka ovlaštenja komisijama po pitanju sankcija pa za isti prekršaj može biti izrečena najteža kazna, odnosno razrješenje, kao i najblaža – opomena. Prilikom donošenja odluka osim samog prekršaja, uzimaju se u obzir i drugi elementi poput radnih rezultata tokom mandata ili ponašanja tokom postupka“, govori Murtezić.
