Nauka

Nije sve tako crno: AstraZeneca mogla bi uskoro nastaviti ispitivanje vakcine

U AstraZeneci se nadaju da bi uskoro mogli nastaviti s ispitivanjem vakcine i do kraja godine imati konačne rezultate.

Ako uskoro dobije dozvolu za nastavak kliničkih ispitivanja, farmaceutska firma AstraZeneca do kraja godine trebala bi znati štiti li nejna eksperimentalna vakcina ljude od novog koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, priopćio je u četvrtak izvršni direktor firme.

Vlade brojnih zemalja, očajne u nastojanju da zaustave pandemiju COVID-19, koja je do sada usmrtila više od 900.000 ljudi te nanijela golemu privrednu i društvenu štetu, polažu velike nade u vakcinu.

No britanski proizvođač lijekova AstraZeneca prekinuo je ove sedmice završnu fazu ispitivanja moguće vakcinacije nakon što je jedan učesnnniiik razvio neželjene simptome koji se povezuju s transverzalnim mijelitisom, akutnom upalom leđne moždine.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) označila je vakcinu koju AstraZeneca razvija u saradnji sa Univerzitetom u Oxfordu najobećavajućom vakcinom protiv koronavirusa.

Direktor firme Pascal Soriot kazao je da AstraZeneca još ne zna dijagnozu oboljelog učesnika ispitivanja te da je potrebno provesti dodatne pretrage da bi se utvrdilo radi li se o transverzalnom mijelitisu.

Prema njegovim riječima, dijagnoza će biti predana na uvid i ocjenu neovisnom odboru za sigurnost lijekova koji će odlučiti o nastavku ispitivanja. Nakon vijesti o prekidu ispitivanja zbog sumnji u sigurnost vakcine, dionice AstraZenece na berzi su u srijedu pale.

Ranija istraživanja u koje je bilo uključeno više od 1.000 ljudi pokazala su da je vakcina sigurna i da proizvodi imunitet. U oxfordsku vakcinu polažu se velike nade, a EU je već osigurao pravo na kupovinu do 400 miliona doza u slučaju njegovog odobrenja.

U programu ispitivanja vakcina trebalo bi sveukupno učestvovati do 60.000 ljudi, što je dovoljno velik broj da se uoče rijetke neželjene posljedice.

Slučajevi transverzalnog mijelitisa nakon vakcinacije zabilježeni su i prije, a radilo se o vakcini protiv hepatitisa B, difterije-tetanusa-hripavca te ospica-zaušnjaka-rubeole, no vakcine su i dalje na tržištu.

Stručnjaci tvrde da je problematično povezivati takvu autoimunu reakciju sa samo jedim faktorom poput vakcine jer je u igri više imunoloških, hormonalnih i okolišnih faktora.