Sarajevo Film Festival (SFF), najveći Festival u ovom dijelu Evrope koji privlači više od 100.000 gledalaca, više od 3.000 gostiju, profesionalaca iz svijeta filma, ima dugu tradiciju i proistekao je iz jedne teške priče, iz ratnog vremena, opkoljenog Sarajeva. Od početka je predstavljao nadu u bolje sutra.
Danas je on nezaobilazno mjesto za sve koji se bave filmom. Privode se kraju pripreme za ovogodišnji 29. Sarajevo Film Festival (SFF) koji će se održati od 11. do 18. augusta, a na kojem će biti prikazano više od 200 filmova iz oko 70 zemalja.
Centar regije
Očekuje se da će Sarajevo i ove godine tokom Festivala biti centar regije.
"Kao i svake godine pa tako i na ovogodišnjem SFF-u očekuje nas veliko slavlje filma. Očekuje nas Festival koji će privući sve one zainteresovane za film, filmske radnike, publiku iz cijele regije i Balkana u Sarajevo, plus ostatak Evrope i svijeta, sve one koji su zainteresovani za saradnju i filmove iz ovog dijela svijeta.
Očekuju nas dobri gosti, dobri filmovi i dobra atmosfera i zabava u Sarajevu", izjavio je za Anadolu direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović.
Sarajevo Film Festival je vremenom postao najveća platforma za razvoj i promociju autora i kinematografija iz ovog dijela svijeta.
"Još uvijek se potvrđuju posljednji naslovi za ovogodišnji SFF. Međutim, na Festivalu se obično prikaže više od 200 naslova.
Ove godine vjerujem da će to biti oko 220, 230 naslova iz velikog broja zemalja. Više od 70 dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova iz Jugoistočne Evrope se prikaže na Festivalu što ga čini najvećim Festivalom te vrste, dakle, ni na jednom drugom ne možete vidjeti tu količinu filmova iz ovog dijela svijeta.
Prozor u svijet
Ove godine ni na festivalu u Cannesu ni u Berlinu ni na američkih festivalima nije bilo toliko filmova iz našeg dijela svijeta što čini Sarajevo na neki način centrom i prozorom u svijet za veliki dio kinematografija s područja Balkana i Jugoistočne Evrope", izjavio je Marjanović.
Sarajevo Film Festival ima nekoliko različitih sekcija.
"Takmičarske sekcije su fokusirane na filmove iz regije Jugoistočne Evrope, ostale su međunarodne i mogu da pokažu filmove iz cijelog svijeta.
Ono što je specifično za Sarajevo Film Festival je da je on fokusiran na generalnu i profesionalnu publiku. Sarajevo Film Festival je definitivno najveći Festival u ovom dijelu Evrope koji privlači više od 100.000 gledalaca, više od 3.000 gostiju, koji svake godine dolaze na Festival, profesionalaca iz svijeta filma. Ima najveći broj filmova iz regije u odnosu na druge međunarodne festivale.
To je Festival koji ima dugu tradiciju, koji je proistekao iz jedne teške priče, iz ratnog vremena, opkoljenog Sarajeva. Ali od početka je predstavljao nadu u bolje sutra i to je ono čime se Festival jako posvećuje.
Teške teme
S jedne strane suočavanje s prošlošću i sa teškim temama iz prošlosti, ali s nadom za bolju budućnost. Festival je dosta posvećen temama kao što su ljudska prava, jednakost spolova u kinematografiji", pojasnio je Marjanović.
Sarajevo Film Festival svake godine ugosti poznate ličnosti iz svijeta filma, što će biti slučaj i ove godine.
"Ove godine imamo veliku privilegiju da je predsjednica žirija Mia Wasikowska, holivudska glumica. Glumi i u jednom od filmova koji će biti predstavljeni na Festivalu, a to je 'Club Zero'.
To je film koji će se ovdje prikazati van konkurencije. Trenutno se dešava veliki štrajk i pisaca i glumaca u Hollywoodu koji itekako ima uticaj na sve što se dešava na ljetnim, a vjerovatno i jesenjim festivalima. Dosta toga će ovisiti šta će sindikat i glumaca i pisaca tražiti po pitanju podrške štrajku.
O tome će ovisiti i njihovo prisustvo na festivalima. U ovom trenutku po tom pitanju postoji dosta nejasnoća", rekao je Marjanović.
Povećanje produkcije
Smatra da Bosna i Hercegovina doživljava pozitivan pomak u smislu kinematografije, prije svega snimanja visokokvalitetnog filmskog, televizijskog sadržaja.
"Produkcija je porasla u posljednjih par godina, od pandemije preko 400 posto. Razlog za to je, s jedne strane, ulazak BH Telecoma kao kompanije koji ima vlastite tv kanale, a koji je ušao u produkciju vlastitog sadržaja.
Pored toga, Kanton Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta je uvelo poticaj za privlačenje stranih produkcija.
Tu su i sredstva koja su omogućena na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Mislim da stvari stoje mnogo bolje u onom dijelu što je bio vječiti problem, a to je finansiranje. Porast većinom dolazi iz serijskog sadržaja, još uvijek se nije krenulo u filmski sadržaj", pojasnio je Marjanović.
Porast značajno utiče na to da se Bosna i Hercegovina uključila u trend sveukupnog porasta proizvodnje.
"Mislim da je pozicija Bosne i Hercegovine mnogo bolja nego što je ikad bila. Bosna i Hercegovina nije nikada proizvodila više televizijskog, dramskog sadržaja nego što proizvodi sada.
Nadamo se da će taj trend još neko vrijeme potrajati. U Srbiji će se vjerovatno smanjiti jer je došlo do hiperprodukcije kroz takmičenje dva operatera. Tamo gdje su telekomi ušli u produkciju, tamo smo doživjeli mnogo ozbiljniji rast", izjavio je Marjanović.
Povećanjem produkcije povećao se interes mladih profesionalaca da svoj posao obavljaju ovdje, a ne traže zaposlenje van Bosne i Hercegovine.
"Sarajevo Film Festival je sigurno jedan od stubova bh. kinematografije. On je tu da bude platforma za povezivanje i prezentaciju i radova u nastanku i gotovih filmova. Ideja o tome da region kroz koprodukciju kako bivše Jugoslavije tako i šireg Balkana, uključujući Tursku, može da sarađuje na vrlo efikasan način, promoviše se najmanje 20 godina kroz sve programe Sarajevo Film Festivala", istakao je Marjanović.
Privlači i turiste
Smatra da je Sarajevo Film Festival u evropskih top deset filmskih festivala.
"Što se tiče regije, mislim da je Sarajevo Film Festival lider i mjesto na kojem se mora biti ako se baviš filmom. Na Sarajevo Film Festival ne dolaze samo oni koji se bave filmom, dolaze i drugi zbog atmosfere i činjenice da Sarajevo živi devet dana 24 sata. Sve to privlači veliki broj turista. Preko 20.000 turista više boravi u Sarajevu nego sedmicu prije i nakon festivala", kazao je Marjanović.
Cijeli grad se, naveo je, transformiše tokom festivala.
"Na kraju to rezultira ogromnim ekonomskim pomakom za cijeli grad", rekao je Marjanović.
Kao priznanje za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, redatelju i piscu Marku Cousinsu bit će uručeno Počasno Srce Sarajeva 29. Sarajevo Film Festivala.
Ovo neće biti njegov prvi susret s gradom – njegov prvi dolazak u Sarajevo bio je za vrijeme opsade grada, sredinom 1990-ih. Cousins je škotsko-irski redatelj. Njegove teme su inspirativna moć kinematografije, gradova, šetnja, djetinjstvo, arhiva i obnova.
Zajedno s predstavnicima Međunarodnog filmskog festivala Edinburgh posjetio je kino Obala Art Centar, gdje su u znak podrške građanima Sarajeva u opkoljenom gradu prikazivali filmove. To je kino bilo kolijevka Sarajevo Film Festivala.
"Mark Cousins je neko ko je vezan za Sarajevo na mnogo dublji način. U prvim danima SFF-a, odnosno njegovog prethodnika, a to je prvo ratno kino Obala, koje je djelovalo od 1993. godine, on je tada bio direktor filmskog festivala u Edinburghu, a podržao je rad ratnog kina", pojasnio je Marjanović.
Na SFF-u turska serija "Rumi"
Dotakao se i saradnje sa TRT-om i turskim filmskim radnicima.
"Na Festivalu je uvijek veliki broj turskih filmova. Tu je sigurno film Nuri Bilge Ceylana koji je ove godine premijerno prikazan u Cannesu.
Dakle, imat će regionalnu premijeru u Sarajevu u programu 'U focusu'. I turska serija 'Rumi', produkcija TRT-a, historijski spektakl, pokazat će svoje prve dvije epizode na Sarajevo Film Festivalu.
Očekujemo i glumce i autore ovih filmova da prisustvuju. U svim sekcijama Sarajevo Film Festivala imamo brojne turske filmove", kazao je Marjanović.
