Vijesti

Ništa od komunalne policije u Sarajevu. Bečarević: Morali bi dnevno pisati 18.000 KM kazni da bi se isplatilo

Sarajevo se, po ko zna koji put, guši u smeću zbog nesposobnosti rukovodilaca kantonalnih preduzeća da se organiziraju, a kao šlag na tortu došla je informacija da KJKP Rad traži povećanje cijene odvoza smeća.

Rukovodstvo Rada do sada je na svaku kritiku uglavnom odgovaralo tako da je krivicu svaljivalo na druge, a ponajviše na građane koji su navodno svojom neodgovornošću doprinijeli prljavom gradu. Kao rješenje se nameće uvođenje komunalne policije koja će kažnjavati te neodgovorne građane.

I takva ideja je dobila zeleno svjetlo od politike pa je prošle godine Vlada KS usvojila Nacrt zakona kojim se ona predviđa i formira. Prijedlog je to bio još bivšeg ministra komunalne privrede Envera Hadžiahmetovića (NiP). No od tada do danas nije ništa učinjeno.

Kantonalni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite Almir Bečarević kaže za Raport da od toga vjerovatno neće biti ništa.

Bečarević nam objašnjava šta je za njega sporno u materijalu kojeg je dobio.

"Ja sam izrazio određene skepse prema onome što je pisalo u tom materijalu, a to je da će komunalna policija biti finansijski održiva.

Ako idemo tom logikom, ta komunalna policija bi trebala dnevno pisati 18.000 KM kazni, nebitno je li subota, nedjelja. Bukvalno, svaki dan 18.000 KM!

Sad, kad vi vidite grad i ostalo, logično bi onda bilo da ćemo mi vrlo vjerovatno uništiti ono preduzeće koje bi trebalo da drži ovaj grad čistim jer bi komunalni policajci njima trebali naplaćivati te kazne", kaže nam Bečarević.

"Budžet te komunalne policije bi prema prijedlogu trebao biti preko 6 miliona KM. S obzirom da već sada imamo situaciju u ovom ministarstvu da nam nedostaje novca, ja ne znam na koji način da se krene u to. Ako ćemo poštovati ono što je napisano u tom materijalu, a to je da ta komunalna policija bude finansijski održiva, to vam podrazumijeva svakodnevno 18 hiljada. Znači, to bi trebalo da bi sebi uplaćivali plate i mogli raditi".

Dodaje da on kao ministar ne ulazi u to je li komunalna policija potrebna ili ne.

"Nije poenta samo u tome, jer mi i sada imamo komunalne redare koji isto tako imaju funkciju da rade upravo jedan dio segmenta koji bi trebali raditi komunalni policajci, doduše mali broj. Ali, i oni utvrđuju što bi i komunalna policija sigurno utvrđivala, a to je da komunalna preduzeća ne vrše onu funkciju u onom obimu kako bi trebalo i logično bi bilo da ih sutra oni kažnjavaju".

Smatra da je problem i taj kako pokriti grad 24 sata dnevno.

"Činjenica je da bi i neke naše sugrađane trebalo kazniti. Daleko od toga da ne treba. Ali, ovdje se postavlja pitanje kako zaustaviti nekoga u tri sata ujutru ko izbacuje kabasti otpad. Ja ne vidim ko može pokriti grad u tolikoj mjeri. Taj kabasti otpad koji se izbacuje u ranim jutarnjim satima stvara probleme i komunalnim preduzećima, ali ako komunalna preduzeća ne odvoze taj kabasti otpad po sedam ili 10 dana, logično je da će ih komunalni policajci onda kazniti. Dakle, njih, a ne one koji su u tri ujutru to izbacili pored kontenjera", pojašnjava Bečarević.

On, kako tvrdi, ne bježi od iznalaženja rješenja.

"Tu je predviđeno da se zaposli 130 ljudi. To je, realno govoreći, vojska. Mi imamo problem u komunalnim preduzećima jer oni su baza za komunalnu policiju, da tako kažem. Mi imamo problem s njima. Prvo njih trebamo staviti u onu funkciju za koja su osnovana. Moramo posložiti karte u tom segmentu, pa onda eventualno nametnuti obavezu i komunalnoj polciiji da njih kontroliše. Ali, ako će komunalna policija na ovakva preduzeća doći, vjerujte ja ne znam kako će ona poslovati jer će prvo oni biti kažnjavani. Jer, ako tri dana ne odvezete smeće, a to naši sugrađani prijave, onda će oni morati biti kažnjeni."

Objašnjava nam da je iz sporazuma oko formiranja nove kantonalne vlade dio oko komunalne policije izbačen.

"Nije ušao u program upravo iz ovih razloga", kaže nam Bečarević.

"Prvo se sve mora restruktuirati u komunalnim preduzećima. Prvo se ona trebaju postaviti u onaj obim koji je definisan zakonom, pa tek onda da se krene eventualno s ovim zakonom. Takav je dogovor", otkriva nam Bečarević.