Koliko puta ste od svojih bližnjih čuli da se osjećaju loše zbog vremenskih prilika? Umor, neispavanost, glavobolja i mučnina su samo neke od nuspojava loših vremenskih uslova. Posebno nagle promjene vremena utječu na naš organizam.
Posljednjih godina se vreme izrazito promijenilo. Sve je više naglih promjena vremena kada u samo jednom danu temperature padnu ili se dignu za 20 stepeni, a tada najčešće osjećamo onu poznatu težinu. Simptome i tegobe koje osjećamo prilikom vremenskih promjena nazivaju se meteoropatija, a osobe koje pate od njih su - meteoropate. Jedna takva nas čeka za vikend.
Za razliku od onih koji osjećaju samo blage promjene, meteoropata će, baš kako naziv sugeriše, bukvalno patiti kada se iznenenada naoblači ili se desi bilo koja druga nagla promjena vremena. Prema nekim podacima, čak 30 posto ljudi su meteoropate, a 80 posto ljudi tvrdi da osjeća promjene u organizmu koje su posljedica meteoroloških prilika.
Nauka je dokazala da ni fizički, ni psihički zdrave osobe nisu imune na promjene koje se dešavaju u atmosferi. Osjećaj umora, nesanica, glavobolja, uznemirenost, najčešći su problemi koji nastaju zbog nagle promjene vremena.
Postoji više grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na promjene vremena. Njih muče reuma, astma, srčane smetnje, prije svega angina pektoris i visoki krvni pritisak, čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, psihoza i druge psihičke tegobe.
Ljekari ističu da astmatičar osjeti i reaguje u periodu od tri do 48 sati prije nego što uslijedi nagla promjena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje doktor daje savjet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.
Stručnjaci koji se bave ovom problematikom, uglavnom savjetuju da se u “kritično” vreme ostane kod kuće, ne ide na putovanje, ne zamara teškim fizičkim ili psihički poslovima, kao i da se uzimaju propisani lijekovi. Osobe sa alergijama treba da pravovremeno počnu svoju terapiju.
Redovno uzimanje lijekova za smirenje savjetuje se osobama koje pate od psihičkih tegoba.
Hrana je veoma bitna tokom pomenutih teških dana, a ljekari savjetuju da se tada poveća unos voća i povrća, ali i tečnosti. Obavezno izbjegavajte alkohol i zašećerene sokove.
Promjene krvnog pritiska
Vaš pritisak može da varira iz brojnih razloga, pa tako i zbog vremenskih nepogoda. Naime, kada dolazi do naglih promjena vremena, dolazi i do promjena pritiska, a to direktno utiče na naš organizam. Pod utjecajem visokih temperatura dolazi do širenja krvnih sudova, što može dovesti do pada krvnog pritiska. Kod niskih temperatura dolazi pak do sužavanja krvnih sudova, što može utjecati na povećanje krvnog pritiska.
Glavobolja
Osobe koje su inače sklone glavoboljama, teško podnose nagle i ekstremne promjene vremena. Česte su i pojave migrenskih napada.
Problemi sa spavanjem
Vrijeme utječe i na naš san. Ljeti se zbog visokih temperatura dogodi da ne možemo da zaspimo, dok ulaskom u jesen počinjemo da spavamo duže. Istraživanje objavljeno u Journal of Psychosomatic Research pokazalo je da su ispitanici tokom oktobra, odnosno tokom jeseni, spavali čak i do tri sata duže nego u bilo koje drugo doba u godini. Nažalost, to ne znači da smo odmorniji. Ispitanici se nisu osjećali bolje i poletnije, naprotiv, bili su umorniji nego kad su spavali manje.
Povećani broj srčanih udara
Kada su temperature niže, krv sporije teče našim venama, a to utječe na srce. Nažalost, tokom hladnijih dana povećava se rizik od srčanog udara.
Problemi s disanjem
Izrazito visoke ili niske temperature negativno utječu na naš dišni sistem, zato se nemojte iznenaditi ako osjetite probleme s disanjem.
Oslabljeni imunitet
Nagle i ekstremne vremenske promjene direktan su udar na imunološki sistem, zato se nemojte iznenaditi ako s padom temperature obolite od prehlade.
