Stručnjak iz Centra za kardiologiju Sarajevo Midhat Nurkić ukazao je na važnost ranog otkrivanja faktora rizika od pojave bolesti srca i kardiovaskularnog sistema te ja apelirao građanima da redovno kontroliraju krvni pritisak svake godine, izbjegavaju pušenje i budu fizički aktivni svaki dan.
Svjetski dan srca obilježen je 29. septembra, što predstavlja priliku za podizanje svjesnosti pojedinca i zajednice o rizicima vezanim za kardiovaskularne bolesti, koje su najveći uzročnici smrti u svijetu sa više od 18,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje.
Ove godine se obilježava pod sloganom “Koristi srce, upoznaj srce”. Ovogodišnja kampanja usmjerena je na ključni korak, upoznavanje srca pod sloganom “Znanje i ramuzijevanje je ključno za brigu o zdravlju srca“.
Nurkić je istakao da hipertenzija ili povišeni krvni pritisak povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, oštećenja bubrega i sljepoće.
“Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog pritiska imaju četiri puta veći rizik za nastanak srčanog infarkta i sedam puta veći rizik za nastanak moždanog udara nego osobe s normalnim krvnim pritiskom. Sve ove komplikacije dovode do visokog stepena nesposobnosti za rad, pa je to još jedan veliki razlog za mjerenje krvnog pritiska i pravovremeno otkrivanje povišenih vrijednosti i odgovarajuće liječenje“, naveo je Nurkić.
Pojasnivši da hipertenzija, između ostalog, može biti uzrokovana raznim faktorima kao što su prehrana, genetika, okoliš i stres, Nurkić je ukazao i na opasnosti koje po zdravlje ljudi predstavljaju nezdrave navike.
“Odrasle osobe srednjih godina sa tri ili više nezdravih rizikofaktora, uključujući blago veći obim struka, krvni pritisak, holesterol i šečernu bolest, imaju srčani i moždani udar dvije godine ranije od svojih vršnjaka, prema istraživanju predstavljenom na Evropskom kongresu kardiologa 2023. godine. Mnogi ljudi u 40-im i 50-im godinama imaju malo sala i marginalno povišen krvni pritisak, holesterol ili glukozu, ali se generalno osjećaju dobro, nisu svjesni rizika i ne traže savjet ljekara“, kazao je Nurkić.
Takav scenario nazvan metabolički sindrom, sve je veći problem u zapadnoj populaciji gdje ljudi nesvjesno pohranjuju probleme za kasnije u životu, pa Nurkić upozorava da se tako propušta prilika da se interveniše prije nego što se dogode srčani i moždani udari koji su se mogli izbjeći.
“Mjerenje visine, težine, krvnog pritiska, ukupnog holesterola, glukoze u krvi i obima struka. Procjenjuje se da do 31 posto svjetske populacije ima metabolički sindrom. Prethodne studije su pokazale da ljudi s metaboličkim sindromom imaju veći rizik od nastanka šećerne bolesti, srčanih bolesti, moždanog udara i prerane smrti“, naveo je Nurkić.
Posljednja studija je istraživala vezu između asimptomatskog metaboličkog sindroma u srednjim godinama, kardiovaskularne bolesti i smrt do tri decenije kasnije.
“Pošto je metabolički sindrom skup faktora rizika, nivo svake pojedinačne komponente ne mora biti ozbiljno povećan. U stvari, većina ljudi živi sa blago povišenim nivoima mnogo godina prije nego što se pojave simptomi koji ih navedu da potraže zdravstvenu pomoć. U istraživanju, odrasle osobe srednjih godina s metaboličkim sindromom su imale srčani ili moždani udar dvije do tri godine ranije od onih bez nezdravih rizikofaktora. Krvni pritisak je bio najrizičnija komponenta, posebno za žene u 40-im godinama“, naveo je Nurkić.
Rezultati dalje naglašavaju važnost ranog otkrivanja faktora rizika kroz programe zdravstvenog skrininga kako bi se mogle poduzeti preventivne mjere za sprečavanje srčanog udara, moždanog udara i prerane smrti.
“Kao opšte pravilo, čak i ako se osjećate dobro, kontrolirajte krvni tlak svake godine, izbjegavajte pušenje, pazite na obim struka i na kraju, ali ne i najmanje važno, budite fizički aktivni svaki dan“, zaključio je Nurkić.
