Staša Košarac (SNSD), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa obmanama, neistinama i pokušajem pritiska, udario je jučer na instituciju Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine. Perfidnom igrom riječi Košarac je na svojim profilima na društvenim mrežama javnost izvijestio da se sastao „s novoimenovanim pravobraniocem BiH Jelenom Cvijetić", te da je fokus razgovora s Cvijetić, „bio na pitanju imovine, za koju Košarac kaže da je „riješena Dejtonskim mirovnim sporazumom" .
Zaprijetio je Košarac nakon sastanka s Cvijetić kako predstavnici iz entiteta Republika Srpska na državnom nivou, kojeg on zove neustavnim i nepostojećim nazivom „zajedničkom nivou" neće dozvoliti zakonsko rješenje o državnoj imovini, a pri tome ovaj državni ministar izbjegava i da koristi naziv državni. Na fotografiji koju je objavio Košarac, vidi se njegov ljutiti izraz lica s prijeteći podignutom rukom, dok se Jeleni Cvijetić na fotografiji ne vidi lice i reklo bi se da pokunjeno sluša Košarčevo „predavanje".
Sa novoimenovanim pravobraniocem BiH Jelenom Cvijetić: Pitanje imovine riješeno je Dejtonskim sporazumom. Nikada nećemo dozvoliti da bilo ko, a kamoli lažni visoki predstavnik, nametne rješenja kojim će dovesti u pitanje imovinu Srpske.
— Staša Košarac (@StasaKosarac) October 3, 2023
Imovina je crvena linija! pic.twitter.com/KASyIyv2er
Zabrinjavajuća šutnja Jelene Cvijetić
Međutim, skandaloznije od nebuloza Staše Košarca je jučerašnji susret s njim Jelene Cvijetić i njena šutnja nakon susreta s Dodikovim „potrčkom".
Jelena Cvijetić, koju je Košarac jučer lažno titulirao s nazivom „novimenovani pravobranioc", u stvari nije pravobraniteljica BiH. Ona je zamjenica pravobraniteljice BiH Almine Pilav koja je Rješenjem Vijeća ministara BiH od 7. septembra ove godine postavljena na tu funkciju, a Cvijetić i Magdalena Papić su istim rješenjem imenovane za zamjenice pravobraniteljice i tek će se nakon osam mjeseci po sistemu rotacije na poziciji pravobraniteljice naći Cvijetić, a nakon nje, pravobraniteljica će biti Papić.
Prema Zakonu o Pravobranilaštvu BiH Jelena Cvijetić nije se ni smjela sastati sa Stašom Košarcem i razgovarati s njim o političkim pitanjima, jer Košarčev stav o državnoj imovini nije stav institucija i države BiH čije interese po zakonu mora štiti Cvijetić. Nikave nadležnosti Košarac nema nad radom Pravobranilaštva BiH, niti Cvijetić ima odgovornost prema nekom ministru, naročito ako je prima, a što je očigledno u političkom kapacitetu.
Jasno je da je Košarac jučer govorio političkim, „jezikom SNSD-a", da je napadao državu BiH i njene institucije, da je prijetio, a u tu „priču" je uvukao i zamjenicu pravobraniteljice BiH, koja se nije oglasila o njegovim „utiscima" sa sastanka niti nas je obavijestila je li na tom sastanku radila svoj primarni posao koji propisuje dobro plaćena pozicija koje se prihvatila – da štiti interese države BiH na koje je udario Košarac. Je li Košarac htio jučer poručiti „da imaju svog čovjeka u Pravobranilaštvu BiH" , pitanje je na koje će opet odgovor morati dati Cvijetić.
Zakon o Pravobranilaštvu BiH je jasan kada je u pitanju uključenost pravobranioca i njegovih zamjenika u političke ili stranačke aktivnosti.
"Pravobranilac, njegovi zamjenici, kao ni kandidati za pravobranilačku funkciju ne mogu biti članovi niti obavljati poslove u organima stranke, političkim udruženjima ili fondacijama koje su povezane sa strankom, niti mogu biti uključeni u bilo kakvu političku ili stranačku aktivnost javnog karaktera", stoji u Zakonu o Pravobranilaštvu BiH.
Zbog za nju kompromitujućeg sastanka i navoda Staše Košarca proizašlih nakon susreta s njom, Jelena Cvijetić bi se što prije trebala javno očitovati i pojasniti da li je povrijedila ugled funkcije koju obavlja. Ukoliko to ne učini sama Cvijetić, onda bi se s ovim pitanjem morali što prije pozabaviti nadležni u institucijama, jer oni koji su dužni štititi interese države BiH ne mogu i ne smiju dozvoliti sve češće otvoreno podrivanje ustavnog poretka ove zemlje.
Prvo, na potezu su Vijeće ministara BiH i pravobraniteljica BiH Almina Pilav , jer prema Zakonu o Pravobranilaštvu BiH zamjenici pravobranioca za svoj rad odgovaraju Vijeću ministara i pravobraniocu.
S ovim pitanjem svakako se hitno mora pozabaviti i Parlament BiH, jer pravobraniocu i njegovim zamjenicima funkcija prestaje između ostalog smjenjivanjem s funkcije na osnovu odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a jedan od razloga smjene može biti i taj ukoliko je jedan od čelnika Pravobranilaštva BiH izvršio povredu ugleda funkcije.
Raport je jučer uputio upit Pravobranilaštvu BiH i tražio očitovanje o stavu o državnoj imovini i od pravobraniteljice Almine Pilav i zamjenica pravobraniteljice Magdalene Papić, te prevashodno od učesnice sastanka s kojeg su objavljene skandalozne izjave, Jelene Cvijetić.
Odgovore još čekamo, a ukoliko ih dobijemo, naknadno ćemo ih objaviti.
Dvije nespojive funkcije i sukob interesa
Kada je u pitanju Jelena Cvijetić, treba napomenuti da je ona prije imenovanja na funkciju zamjenice pravobraniteljice bila na poziciji v.d. zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Zanimljivo je da je Cvijetić razriješena dužnosti na toj funkciji tek na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara BiH. Upitno je da li je Cvijetić skoro mjesec dana bila u sukobu interesa jer je prema zakonu pravobranilačka funkcija nespojiva s bilo kojom drugom javnom funkcijom ili privatnom službom.
U kontekstu očiglednog pokušaja pritiska Staše Košarca na Pravobranilaštvo BiH neophodno je istaknuti da je Košarac jučer ponovio laž koju SNSD širi u nadi da će ako je stoput izgovori ona postati istina, a odnosi se na to da je državna imovina „riješena Dejtonskim mirovnim sporazumom".
OHR kao vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma davno je ustvrdio da pitanje državne imovine nije riješeno u Daytonu 1995. godine i još uvijek predstavlja jedan od ciljeva i uvjeta za završetak međunarodne supervizije u BiH.
"Bosnu i Hercegovinu Ustavni sud BiH potvrdio jeza titulara državne imovine. Sveobuhvatno i održivo rješenje za raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti treba biti usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH", jasan je stav OHR-a i Ustavnog suda BiH.
Iako je jasno da i Košarac i njegov šef i njihove stranačke kolege ovakvim narativom i udarima na državu pokušavaju prikupljati političke poene u onom dijelu svog glasačkog tijela kojima ovakva priča pomaže da zaborave na prazne stomake, stalni rast cijena, male plate, i da im se „zamagli" pri pogledu na bogatstvo i blagostanje njihovih „zabrinutih političara", ipak zabrinjava izostanak reakcije i šutnja na ovaj direktan udar na Pravobranilaštvo BiH i pokušaj pritiska na ovu instituciju.
SNSD boli jedinstven stav o državnoj imovini ranijih čelnika Pravobranilaštva
Spriječiti pokušaj SNSD-a i Staše Košarca da očigledno preko Jelene Cvijetić utječu na aktivnosti Pravobranilaštva BiH u vezi s državnom imovinom još je važnije ako se zna da je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine godinama odolijevalo utjecaju i pritisku retrogradnih i politika koje su udarale na ustavni poredak BiH, prvenstveno SNSD-a, ali i drugih političkih partija koje su pokušale pod svoju „šapu" i za svoje interese iskoristiti ovu instituciju.
Iako se i u ovu instituciju imenuju tri njena čelnika po nacionalnom ključu i rotiraju se na poziciji pravobranioca svakih osam mjeseci, posljednjih godina, sva tri bivša pravobranioca iz reda tri naroda i to – Ismet Velić, Mlađen Mandić i Mariofil Ljubić, kada su u pitanju interesi države BiH imali su jedinstven stav. To se prvenstveno odnosi na državnu imovinu i njeno knjiženje na državu Bosnu i Hercegovinu.
Vidljivo je to i iz izvještaja Pravobranilaštva BiH koji su godinama dolazili pred Parlamentarnu skupštinu BiH, i bilo da ih je kao pravobranioc potpisivao Mandić, Velić ili Ljubić, u vezi s aktivnostima koje su vođene na knjiženju državne imovine, uvijek je istican, jedinstven stav.
„Aktivnosti koje su vođene u vezi sa prethodno navedenim postupcima rezultirale su pozitivnim iskorakom u pogledu adekvatne zaštite državne imovine. Tako je u vođenim postupcima usaglašavanja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka došlo do utvrđivanja i upisa prava vlasništva u korist Bosne i Hercegovine u većem broju slučajeva. Isto tako, odgovarajući angažman u postupcima eksproprijacije nekretnina čiji je titular država, obezbjedio je odgovarajuće naknade, utvrđene po tržišnim vrijednostima, koje su uplaćivane u Budžet Bosne i Hercegovine tako da je Pravobranilaštvo BiH na taj način prihodovalo u budžet Bosne i Hercegovine. Kao ilustraciju naprijed navedeno želimo da istaknemo da je u oko 30 predmeta koji su vođeni radi usaglašavanja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka uknjiženo pravo svojine u korist države Bosne i Hercegovine. Kako je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine još uvijek na snazi, a neophodni propisi o državnoj imovini nisu doneseni, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine shodno nadležnostima propisanim članom 13. Zakona o Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine, nema ingerencije u pravcu odlučivanja, davanja saglasnosti, a praktično nema ni efikasnih sredstava za zaštitu prava i interesa države, odnosno državne imovine u stvarima u kojima je ta zaštita neophodna. U cilju rješavanja statusa državne imovine i njenog stavljanja u funkciju u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana, neophodno je da Vijeće ministara i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u suradnji sa nadležnim institucijama predlože i u zakonodavnoj proceduri usvoje propise koji će konačno urediti status državne imovine. „- navodili su i ovaj dio izvještaja o radu Pravobranilaštva BiH godinama potpisivali bivši pravobranioci BiH Ismet Velić, Mlađan Mandić i Mariofil Ljubić.
Upravo ovakav stav, naročito predstavnika iz reda srpskog naroda u Pravobranilaštvu BiH je nesumnjivo najviše smetao politikama koje negiraju državu BiH i njenu imovinu i zato nije čudo što te snage sada pokušavaju da takav stav razbiju.
Hoće li SNSD-u to uspjeti preko Jelene Cvijetić s kojom se jučer sastao Košarac i svojom objavom poslao znakovitu poruku , zavisi od reakcije nadležnih pojedinaca i institucija. A, one su Cvijetić na odgovornost morali pozvati već jučer.
Nažalost, takva reakcija je izostala, ali je Košarčev sastanak s Cvijetić i poruke koje je poslao nakon tog susreta još jedan dokaz da retrogradne i snage koje rade na slabljenju države BiH imaju strategiju djelovanja, dok oni koje smatramo progresivnijim i dijelom institucija koje su za očuvanje BiH „spavaju" i njihovo „buđenje" dolazi uvijek sa zakašnjenjem.
