Kad je riječ o slanju vojne pomoći Ukrajini, Zapad više nije ujedinjen kao što je nekad bio, piše Politico.
Više od 500 dana nakon što je Rusija napala svog komšiju, zastupnici u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država iz Republikanske stranke stopirali su u subotu pokušaj da se Kijevu pošalje još pomoći. Republikanci su tu finansijsku rampu spustili svega devet dana nakon što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetio Washington i Ameriku zamolio da Kijev ne ostavi na cjedilu.
Nakon što su Republikanci u subotu Kijevu rekli "ne", Slovaci su istog dana na parlamentarnim izborima najviše glasova dali bivšem premijeru Robertu Ficu, čelniku nacionalističke, populističke i rusofilne stranke SMER-SSD. Fico se zakleo da Slovačka Ukrajini više neće poslati niti jedan metak, a navodno će se zajedno s mađarskim premijerom Viktorom Orbànom suprotstaviti Evropskoj uniji koja, poput predsjednika SAD-a Joea Bidena, želi nastaviti pomagati Ukrajini.
‘Ne‘ u Kongresu
"Ne" koje su Republikanci u Kongresu SAD-a uputili Kijevu i pobjeda Rusiji naklonjenog Fica došli su nakon što je Poljska, nekoć najpouzdanija saveznica Ukrajine, 20. septembra ustvrdila da joj više neće slati oružje.
Spomenuta upozorenja, međutim, ne znači i da će Bruxelles i Washington promijeniti politiku prema Ukrajini. Predsjednik Biden rekao je da će stati iza Ukrajine, a dva su europska diplomata rekla da većina evropskih lidera još uvijek podržava Kijev te da će mu Unija u narednim mjesecima poslati još 50 milijardi eura pomoći.
Bijela kuća nije komentirala činjenicu da privremeni proračun ne sadržava stavku koja se tiče novčane pomoći za Ukrajinu. Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da "snažna međunarodna koalicija" stoji iza Ukrajine te da je ruski predsjednik Vladimir Putin neće nadjačati.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell rekao je da je siguran da će Republikanci ponovno razmisliti o svojoj odluci. "Ostat ćemo na vašoj strani", rekao je Borrell tokom boravka u Kijevu.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba, koji se u Kijevu sastao s Borrellom, rekao je da je Ukrajini u komunikaciji i s Republikanskom i Demokratskom strankom te da će napraviti sve da ne dođe do nove blokade sredstava.
Uprkos tim pokušajima da se spomenuta nestabilnost prikaže kao tek privremena poteškoća, Kijev bi kritike koje su visokopozicionirani političari sa Zapada i neotesani tech magnat Elon Musk uputili na račun vojne pomoći koju prima morao shvatiti ozbiljno. Izjave poput "bit ćemo uz vas" koje Amerika i Europa često izgovaraju gube na težini.
Novac za državni aparat
Osim što joj sredstva koja joj Zapad šalje trebaju kako bi se branila od Rusije, taj novac Ukrajini treba i kako bi funkcionirao njen državni aparat. Prema preliminarnom budžetu za 2024. godinu, Ukrajina bi od međunarodnih donatora trebala dobiti 42,8 milijardi dolara. Veći dio tog novca trebao bio joj dati baš SAD. Ministar finansija Ukrajine Serhij Marčenko rekao je u junu da bi Kongres SAD-a Kijevu ove godine trebao poslati još novca. Marčenko nije htio reći hoće li proračunska previranja u Americi uticati na ukrajinski proračun.
Situacija u Americi brine i Europu. Iako većina EU zemalja misli da Ukrajinu treba podržati, sredstva koja bi joj Unija trebala poslati vezana su za reviziji njenog dugoročnog budžeta, a članice se oko njega još uvijek nisu dogovorile. Kako ga sve članice moraju odobriti, nije sigurno da će on biti donesen do kraja ove godine. Tada, naime, ističe aktualni dogovor oko pomoći koju EU šalje Ukrajini.
Mađarski premijer Viktor Orbàn već je rekao da Ukrajinu neće finansirati sve dok ona ne razmotri odnos prema mađarskoj manjini koja u njoj živi. Iako skoro svi taj njegov potez vide kao pokušaj da natjera Bruxelles da mu pošalje sredstva koja mu ne želi dati jer vjeruje da u Mađarskoj ne vlada pravo. Ima oni koji misle da će Orbàn pokušati nagovoriti Fica da na sličan način pritisne Uniju.
"Glavno je pitanje sljedeće: Je li ovo sve uvertira u razlaz SAD-a i Ukrajine? Iako smatram da svi o tome potajno razmišljaju, ne mislim da će se to još skoro dogoditi", rekao je Politicu jedan europski diplomat.
Usred sve te nesigurnosti, ukrajinski dužnosnici nastoje zadržati hladne glave. Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je da zahvalan na svoj pomoći koju je Poljska do sada poslala Ukrajini. Podsjetimo, te su se dvije posvađale oko žita i ta ja svađa Varšavu natjerala da kaže da će Kijevu prestati slati oružje.
