u posjeti

Mehić: Muzej ‘Život u Sarajevu pod opsadom’ izaziva snažne emocije

Muzej "Život u Sarajevu pod opsadom 1992-1995" otvoren je u okviru Privatne ustanove kulture Bosanski muzeji sjećanja, na godišnjicu početka opsade Sarajeva 5. aprila ove godine. Bilježi značajan broj posjeta domaćeg stanovništva i turista, a postavka konstantno raste te postoji potreba za novim prostorom.

Kustos u Muzeju "Život u Sarajevu pod opsadom" Nedim Mehić ističe da su smatrali da je od izuzetnog značaja, ne samo za grad Sarajevo već Bosnu i Hercegovinu, postojanje muzeja koji će govoriti o opstanku pod najdužom opsadom jednog glavnog grada u historiji.

Muzej je mjesto u kojem se njeguje kultura sjećanja i čuvaju od zaborava priče i predmeti koji podsjećaju na period opsade Sarajeva koja je počela 5. aprila 1992. godine, a okončana 29. februara 1996. Koncipiran je na ličnim pričama žrtava te sadrži bogatu postavku ličnih predmeta, različitih eksponata, video materijala, dokumentarce i slično.

"Time nastoji, na poseban način, približiti strahote rata posjetiocima i vratiti dostojanstvo žrtvama, koje su mnogo više od pukih statističkih podataka i brojeva", naglasio je Mehić.

Ističe da se Muzej, kao i ustanova kulture u cjelini, od prvih dana samostalno finansira i sve što su postigli produkt je njihovog rada i zalaganja.

"Naše iskustvo u radu sa posjetiocima muzeja prenosimo iz prethodno osnovanih muzeja: Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 - 1995 u Sarajevu i Muzeja žrtava rata i genocida 1992 - 1995 u Mostaru", kazao je.

Njihovi posjetioci su građani Bosne i Hercegovine, ali i mladi ljudi, studenti, učenici i drugi iz različitih dijelova svijeta koji su željni da upoznaju našu zemlju.

"Oni koji dolaze u naš muzej imaju priliku da vide opsadu očima običnog čovjeka, da se upoznaju sa ljudima koji su svakodnevno bježali od snajpera, sklanjali svoje mrtve sa ulica, ranjene vodili u bolnice, gladni uz svijeće pokušavali da se ugriju na imrovizovanim šporetima i pećima te pokušavali napraviti jelo od malo hrane što bi uspjeli dobiti iz humanitarne pomoći. Sve spomenuto naravno da budi u posjetiocima snažne emocije razumijevanja i poštovanja prema hrabrosti i borbenosti Sarajlija", naglasio je.

Prema njegovim riječima, ljudi se odazivaju na pozive Muzeja, još češće se i sami javljaju i rado im ustupaju svoje priče i predmete, koje žele sačuvati od zaborava i dati im mjesto koje zaslužuju.

"Vratiti dostojanstvo žrtvama i biti podrška svima koji su žrtve opsade, jedan je od naših glavnih zadataka. Mi se svakodnevno širimo, naša postavka i arhivska građa je zaista na zavidnom nivou - po svom sadržaju i po kvaliteti. Muzej, kao i prethodna dva prije njega, broji rekordnu posjećenost turista a tek je na početku rada. Najposjećeniji smo od svih muzeja u Bosni i Hercegovini, te pojedinačno u gradovima Sarajevu i Mostaru, po pretragama na Googleu i aplikaciji TripAdvisor", kaže Mehić.

Smatra da je kultura sjećanja od posebnog značaja kad se radi o čuvanju od zaborava žrtava koje nisu samo brojevi već ljudi sa emocijama, snovima, planovima, ljudi koji su ubijeni, osakaćeni, traumirani, koji su živjeli, preživjeli i borili se. Edukacija i prisjećanje te rad na svjesnosti ljudi o realnosti rata doprinos je više sprječavanju ponavljanja i borbi za mir u svijetu, što je, kako podvlači, konačan cilj svih nas.

Mehić navodi da su u radu postigli mnogo, ali i da su njihova očekivanja od Kantona Sarajevo i od Grada Sarajeva bila puno veća nego podrška koju su dosad dobili.

"Postavka našeg muzeja konstantno raste. Potreba za novim prostorom neizbježna je, ne samo zbog nedostatka mjesta za sve eksponate koje posjedujemo, već i zbog uslova za rad koji nisu na zavidnom nivou", kazao je.

Podsjeća da u prostoru u kojem je smješten taj muzej imaju problem s vlagom, a ni za popravak fasade još nisu dobili odobrenje ‘ma kojem od organa se obratili’.

"Smatramo da značaj našeg muzeja treba biti podstrek nadležnim organima i vlastima za pružanje podrške, kako materijalne tako i svake druge, sve u cilju olakšanja našeg rada. Svi građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine zaslužuju da se o njenoj kulturnoj i historijskoj baštini vodi računa na adekvatan način", naglasio je Mehić za Fenu.