Palestinska militantna grupa Hamas pokrenula je u prošlu subotu dosad nezapamćen napad na Izrael, sa stotinama naoružanih ljudi koji su se infiltrirali u izraelske zajednice u blizini Pojasa Gaze.
Najmanje 1.300 Izraelaca je ubijeno, dok Hamas desetine vojnika i civila, uključujući žene i djecu, drži u Gazi kao taoce.
Više od 1.300 Palestinaca je također ubijeno u brojnim zračnim napadima na Gazu koje izraelska vojska izvodi kao odgovor.
Izrael je uveo i potpunu blokadu teritorije, uskraćujući Palestincima hranu, gorivo i druge osnovne potrepštine.
Također, Izraelci gomilaju vojne snage duž granice Gaze, a Palestinci se pripremaju za kopnenu operaciju koja bi mogla koštati mnogo više smrti.
BBC je donio historiju ovog konflikta:
Šta je bio Izrael prije 1948., a šta je Balfurova deklaracija?
Britanija je preuzela kontrolu nad područjem poznatim kao Palestina nakon što je vladar tog dijela Bliskog istoka, Otomansko carstvo, poraženo u Prvom svjetskom ratu.
Zemlju su naseljavali jevrejska manjina i arapska većina, kao i druge, manje etničke grupe.
Tenzije između dva naroda su porasle kada je međunarodna zajednica dala Velikoj Britaniji zadatak da uspostavi "nacionalni dom" u Palestini za jevrejski narod.
Ovo je proizašlo iz Balfourove deklaracije iz 1917. godine - obećanja tadašnjeg ministra vanjskih poslova Arthura Balfoura britanskoj jevrejskoj zajednici.
Deklaracija je sadržana u britanskom mandatu nad Palestinom. Potvrdila je novostvorena Liga naroda - preteča Ujedinjenih naroda - 1922. godine.
Za Jevreje, Palestina je bila njihova pradomovina, ali palestinski Arapi su također polagali pravo na zemlju i protivili se tom potezu.
Između 1920-ih i 1940-ih, broj Jevreja koji su tamo pristizali, rastao je. Mnogi su bježali od progona u Evropi, posebno od nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu.
Nasilje između Jevreja i Arapa, kao i protiv britanske vladavine, također je poraslo. Ujedinjeni narodi su 1947. izglasali da se Palestina podijeli na odvojene jevrejske i arapske države, a Jerusalem postane međunarodni grad.
Taj plan su prihvatile jevrejske vođe, ali ga je arapska strana odbacila i nikada nije proveden.
Kako i zašto je stvoren Izrael?
Godine 1948., nesposobna da riješi problem, Britanija se povukla. Jevrejske vođe proglasile su stvaranje Države Izrael.
Trebala je da služi kao sigurno utočište za Jevreje koji bježe od progona, kao i njihova nacionalna domovina.
Borbe između jevrejskih i arapskih milicija su se intenzivirale tokom mjeseci. Dan nakon što je Izrael proglasio državnost, uslijedio je sukob sa pet arapskih zemalja.
Stotine hiljada Palestinaca pobjeglo je ili je protjerano iz svojih domova u, kako oni nazivaju, Al Nakbi, ili "Katastrofi".
Do trenutka kada su se borbe završile primirjem sljedeće godine, Izrael je kontrolirao većinu teritorije.
Jordan je okupirao zemlju koja je postala poznata kao Zapadna obala. Egipat je okupirao Gazu.
Jerusalem je podijeljen između izraelskih snaga na zapadu i jordanskih snaga na istoku.
Budući da nikada nije postignut mirovni sporazum, u narednim decenijama bilo je više ratova i borbi.
U ratu 1967. godine, Izrael je okupirao istočni Jerusalem i Zapadnu obalu, kao i većinu sirijske Golanske visoravni, Gazu i egipatsko Sinajsko poluostrvo.
Većina palestinskih izbjeglica i njihovih potomaka naselilo u Gazi i na Zapadnoj obali, kao i u susjednim Jordanu, Siriji i Libanu.
Izrael nije dozvolio ni njima ni njihovim potomcima da se vrate svojim domovima - Izrael kaže da bi to preplavilo zemlju i ugrozilo njeno postojanje kao jevrejske države.
Izrael i dalje drži okupiranu Zapadnu obalu i polaže pravo na cijeli Jerusalem kao svoju prijestonicu. Međutim, Palestinci tvrde da je istočni Jerusalem glavni grad palestinske države kojoj se nadaju.
Sjedinjene Američke Države su jedna od samo nekoliko zemalja koje su priznale Jerusalem kao glavni grad Izraela.
U proteklih 50 godina Izrael je izgradio naselja na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu, gdje sada živi više od 700.000 Jevreja.
Smatra se da su naselja nezakonita prema međunarodnom pravu. To je stav Vijeća sigurnosti UN i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, između ostalih - iako Izrael to odbacuje.
Šta je Pojas Gaze?
Gaza je uzak pojas zemlje ukliješten između Izraela i Sredozemnog mora, ali sa kratkom južnom granicom s Egiptom.
Dugačak samo 41 kilometar i širok 10 km, ima više od dva miliona stanovnika. Jedno je od najgušće naseljenih mjesta na Zemlji.
Nakon rata 1948/49, Gazu je Egipat držao pod okupacijom 19 godina. Potom je Izrael okupirao Gazu u ratu 1967. i ostao tu do 2005. godine. Za to vrijeme je gradio jevrejska naselja.
Izrael je povukao svoje trupe i naseljenike 2005. godine, iako je zadržao kontrolu nad vazdušnim prostorom, zajedničkom granicom i obalom. UN i dalje smatraju to područje teritorijom pod okupacijom Izraela.
Koji su glavni problemi između Izraelaca i Palestinaca?
Postoji niz pitanja oko kojih se dvije strane ne mogu složiti:
Šta bi trebalo da se desi sa palestinskim izbjeglicama?
Da li jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali trebaju ostati ili biti uklonjena?
Da li dvije strane treba da dijele Jerusalem?
I – što je možda najzahtjevnije od svega – da li treba stvoriti palestinsku državu uz Izrael?
Koji su napori uloženi da se problemi riješe?
Izraelsko-palestinski mirovni pregovori vođeni su i prekidani između 1990-ih i 2010-ih. Prekidani su izbijanjem nasilja.
Niz tajnih pregovora u Norveškoj postao je mirovni proces u Oslu, simboliziran ceremonijom na travnjaku Bijele kuće 1993. godine, kojom je predsjedavao predsjednik SAD Bill Clinton.
U historijskom trenutku, Palestinci su priznali Državu Izrael, a Izrael je priznao svog historijskog neprijatelja, Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO), kao jedinog predstavnika palestinskog naroda.
Osnovana je Palestinska uprava (PA).
Međutim, ubrzo su se pojavile pukotine, kada je tadašnji opozicioni lider Benjamin Netanyahu nazvao Oslo smrtnom prijetnjom Izraelu.
Izraelci su ubrzali svoj projekt naseljavanja Jevreja na okupiranim palestinskim teritorijama.
Nastala je i palestinska militantna grupa Hamas koja je slala bombaše samoubice da ubijaju ljude u Izraelu i uništavaju šanse za dogovor.
Atmosfera u Izraelu se pogoršala. To je kulminiralo ubistvom izraelskog premijera Yitzhaka Rabina. Njega je jevrejski ekstremista ubio 4. novembra 1995. godine.
Tokom 2000-ih pokušano je da se oživi mirovni proces - uključujući 2003. kada su svjetske sile osmislile mapu puta s krajnjim ciljem rješenja za dvije države, ali to nikada nije provedeno.
Mirovni napori su konačno zastali 2014. godine. Tada su pregovori Izraelaca i Palestinaca u Washingtonu propali.
Najnoviji mirovni plan - koji su pripremile SAD kada je Donald Trump bio predsjednik - premijer Netanyahu je nazvao "sporazumom stoljeća".
Međutim, Palestinci su ga odbacili kao jednostran. Nikada se nije pokrenuo.
Zašto su Izrael i Gaza sada u ratu?
Gazom vlada Hamas, islamistička militantna grupa koja je posvećena uništenju Izraela i koju Ujedinjeno Kraljevstvo i mnoge druge sile označavaju kao terorističku grupu.
Hamas je pobijedio na posljednjim izborima Palestinaca 2006. Preuzeo je kontrolu nad Gazom sljedeće godine, svrgavši rivalski pokret Fatah predsjednika Mahmouda Abbasa sa Zapadne obale.
Od tada su militanti u Gazi vodili nekoliko ratova s Izraelom, koji je zajedno s Egiptom održavao djelomičnu blokadu na pojasu kako bi izolirao Hamas i pokušao zaustaviti napade, posebno neselektivno ispaljivanje raketa prema izraelskim gradovima.
Palestinci u Gazi kažu da izraelska ograničenja i zračni napadi na gusto naseljena područja predstavljaju kolektivnu kaznu.
Ova godina je bila najsmrtonosnija za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu.
Oni se također žale na ograničenja i vojne akcije koje se tamo provode kao odgovor na smrtonosne napade na Izraelce.
Ove tenzije su mogle biti jedan od razloga za Hamasov najnoviji napad.
Također, militanti su možda nastojali povećati svoju popularnost među običnim Palestincima, uključujući korištenje talaca kako bi izvršili pritisak na Izrael da oslobodi neke od oko 4.500 Palestinaca koje drže u zatvorima.
Ko podržava Izrael u trenutnom sukobu, a ko ne?
SAD, Evropska unija i druge zapadne zemlje osudile su napade Hamasa na Izrael.
SAD, najbliži saveznik Izraela, tokom godina su pružili jevrejskoj državi više od 260 milijardi dolara vojne i ekonomske pomoći. Obećavaju dodatnu opremu i municiju.
Također je rečeno da šalje nosač aviona, druge brodove i avione u istočni Mediteran. Rusija i Kina odbile su osuditi Hamas. Kažu da održavaju kontakt s obje strane u sukobu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin okrivio je američku politiku za odsustvo mira na Bliskom istoku.
U međuvremenu, regionalna sila Iran je ključni pristalica Hamasa, kao i drugog regionalnog neprijatelja Izraela, libanskog pokreta Hezbolah.
Postavljena su pitanja o ulozi Irana u nedavnim napadima nakon izvještaja da im je upravo Iran dao zeleno svjetlo.
Teheran je, međutim, negirao bilo kakvu umiješanost.