Rizik od epidemije bolesti je sve veći zbog nezadovoljavanja osnovnih životnih i higijenskih potreba mnogih Palestinaca raseljenih zbog izraelskih napada u blokiranom Pojasu Gaze.
U izraelskim zračnim napadima na Pojas Gaze od 7. oktobra ubijene su hiljade ljudi, ali i razorena stambena naselja i zdravstvene ustanove.
Selame Maruf, voditelj Ureda za medije vlade u Gazi, izjavio je da je 1,4 miliona ljudi u Pojasu Gaze moralo napustiti domove i migrirati u centre za utočište.
Istakao je da raseljeni zbog izraelskih napada čine 70 posto stanovništva u regiji i da ti ljudi žive u teškim humanitarnim uslovima.
"Raseljeni su smješteni u 223 skloništa koja su u školama, crkvama, bolnicama i domovima zdravlja", kazao je Maruf te naglasio da Palestinci u smještajnim centrima nemaju najosnovnije potrepštine.
Palestinsko Ministarstvo zdravstva saopćilo je da je u ustanovama primarne zdravstvene zaštite kod mnogih ljudi, većinom djece, otkrivena epidemijska bolest.
Upozoravajući na val epidemija koji bi mogao potresti Pojas Gaze, iz ministarstva su naveli da se epidemija ne može kontrolisati zbog nezdravog okruženja.
Uz napade na blokirano područje, Izrael također prekida opskrbu vodom, hranom, lijekovima i gorivom stanovnicima Gaze. Međunarodne organizacije, uključujući Amnesty International, ovu situaciju smatraju "praksom koja može predstavljati ratni zločin".
Epidemije i kožne bolesti
Ashraf al-Qudra, glasnogovornik Ministarstva zdravstva u Gazi, rekao je da su hiljade Palestinaca utočište od izraelskih napada pronašle u bolnicama.
"Više od 50.000 Palestinaca je raseljeno, desetine hiljada su u različitim bolnicama u regiji, a hiljade su u školama. Cijela ova situacija čini okoliš nesigurnim za stanovnike regije. To dovodi do širenja epidemija i kožnih bolesti", kazao je Qudra.
Naveo je da su otkrili više od 3.000 slučajeva kožnih i zaraznih bolesti u Gazi, kao i desetke brzo širećih slučajeva vodenih kozica među raseljenima.
"Nedostatak vode i sredstava za ličnu higijenu dovodi do veće zaraze u bolnicama. U tim bolnicama borave i raseljeni Palestinci", pojasnio je Qudra.
Upozorio je da se "suočavaju s velikom humanitarnom, sanitarnom i ekološkom katastrofom u Gazi koja će imati ozbiljne posljedice u budućnosti".
Glasnogovornik ministarstva je naglasio da humanitarni i opći zdravstveni učinci napada prijete budućem životu u Pojasu Gaze.
Qudra je izjavio i da zalihe pomoći koje dolaze u Gazu s graničnog prelaza Rafah ne zadovoljavaju čak ni minimalne zdravstvene ili humanitarne potrebe.
"Objavili smo da je zdravstveni sistem potpuno kolabirao kao rezultat nedostatka medicinskih objekata i goriva, ali i medicinskih potrepština i lijekova. Iako su bolnice u Gazi otvorile vrata ranjenima i bolesnima, ne mogu pružiti zdravstvenu uslugu. Mnogi ranjeni i bolesni ljudi nagomilani su u raznim dijelovima bolnice, a zdravstvena usluga im se ne može pružiti", istakao je Qudra.
Pacijenti leže na podu
Raseljeni Palestinci u Gazi kažu da djeca pate od proljeva, mučnina, velikih boginja, kašlja i visoke temperature.
"U bolnicama smo, ali nema ni pomoći ni lijekova, pacijenti spavaju na podu, beživotna tijela leže na podu. Nema ni hitne pomoći, ni dovoljno automobila, ni lijekova", izjavila je dvanaestogodišnja Nadin Abdullatif.
Ispričala je da je njen 13-godišnji rođak imao mučninu i povraćao krv, a dvomjesečna beba od amidže nije mogla disati od prašine.
"Bolesti su se proširile. Gusta prašina od bombardovanja uzrokuje mnoge respiratorne bolesti. Nema čiste vode, hrane, ničega, a preostala hrana se pokvarila. Umorni smo. Što je naš grijeh kao djece", upitala je Nadin.
Spavamo na pločniku
Selman Ali Salim Aliva je rekao da je većina djece imala visoku temperaturu, te da nemaju pokrivača, kreveta i vode.
Navodeći da mu je supruga paralizovana, 64-godišnji Palestinac je rekao:
"Svaki dan nosimo dvije flaše vode iz obližnjih džamija. Moja djeca i ja nismo se mogli oprati 20 dana, spavali smo na trotoaru."
Ibrahim en-Nehhal je izjavio da je situacija vrlo loša.
"Moj sin je bolestan i jako ga je teško liječiti u ovoj situaciji. Pokušavamo ga održati na životu antipireticima. Situacija je užasna", kazao je 28-godišnji Palestinac.
Prema njegovim riječima, ljudi u bolnici Shifa u gradu Gazi žale se na kašalj, a sanitarni uslovi u bolnici su vrlo loši, jer nema vode, struje, niti toaleta.
Prihvatilišta su nehigijenska
Privremeni centri u koje se sklanjaju Palestinci raseljeni zbog izraelskih napada su nehigijenski.
Vladini dužnosnici u Gazi su naveli da u prihvatilištima nema vode, sredstava za čišćenje i sterilizaciju, a raseljeni Palestinci piju prljavu vodu.
Raseljeni Palestinci koji dođu u bolnicu Shifa u Gazi moraju ležati na podu da spavaju i nemaju vodu za pranje.
Slična situacija se susreće u školama Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), koje ugošćuju desetine hiljada ljudi raseljenih zbog izraelskih napada. Palestincima koji su se ovdje sklonili nedostaju higijenske potrepštine, voda, sapun…
Sukob u Gazi je počeo 7. oktobra kada je Hamas pokrenuo operaciju "Al-Aqsa Flood" - višestruki iznenadni napad koji je uključivao salvu raketnih lansiranja i infiltracija u Izrael kopnom, morem i zrakom.
Hamas je rekao da je napad bio odmazda za napad na džamiju Al-Aqsa i nasilje izraelskih doseljenika nad Palestincima.
Izraelska vojska je tada započela nemilosrdno bombardovanje Pojasa Gaze.
U sukobu je ubijeno skoro 8.500 ljudi, uključujući najmanje 7.028 Palestinaca i 1.400 Izraelaca.
