Čelnici EU sastaju se na samitu u četvrtak. Insistirat će na tome da se mogu nositi s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku dok istovremeno drže na oku napetosti između Kosova i Srbije, između Armenije i Azerbejdžana. Tvrdnje su to koje ipak treba uzeti s rezervom, piše Politico.
Rat između Izraela i Hamasa sve više izbacuje Ukrajinu iz centra političke pažnje. Evropski čelnici vrte se po Bliskom istoku. Samitom će dominirati tema bitke za Gazu.
"Jasno je da sukob na Bliskom istoku pomalo baca sjenu na ono što se događa u Ukrajini", rekao je u srijedu belgijski premijer Alexander De Croo.
Unatoč ambicijama predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da EU oblikuje u "geopolitičku" silu, ova dva sukoba testiraju granice vanjskopolitičkog dosega EU. Tim više što evropski čelnici imaju problema s usklađivanjem svojih stavova prema Izraelu.
Čak je i naizgled bezazleno pitanje pozivanja na prekid vatre u sukobu - kako bi se Gazi omogućila humanitarna pomoć - pokrenulo složeni diplomatski valcer: predsjedavajuća Španija i njen premijer Pedro Sánchez pokrenuli su inicijativu dok se Njemačka i druge zemlje suzdržavaju od bilo kakvih poziva na trajni prekid sukoba.
Strah od nemira na evropskim ulicama
Ruski napad na Ukrajinu početkom 2022. bio je historijska prekretnica za evropsku sigurnost i vanjsku politiku. Učinak šoka sveobuhvatne invazije na europsko tlo doveo je do neviđene solidarnosti s Ukrajincima, evropskog jedinstva u suočavanju s ruskom agresijom i perspektive članstva Kijeva u EU.
Sukob na Bliskom istoku ima slične dalekosežne posljedice pa ipak, zemlje EU nisu pokazale slično jedinstvo. EU čelnici strahuju i od unutrašnjih političkih podjela između proizraelskih i pro-palestinskih tabora te drugih posljedica kao što su napadi militanata i masovni ulične prosvjede. "Ovo je otvoreni sukob koji dotiče cijelo evropsko društvo i izaziva nemire u brojnim evropskim gradovima", izjavio je jedan EU dužnosnik.
Nedavni teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji pojačali su osjećaj rizika, a najviše idu na ruku krajnje desnim strankama uoči evropskih izbora u junu sljedeće godine. U Belgiji, koja svoje izbore održava istoga dana kada su i evropski izbori, krajnja desničarska Vlaams Belang vodi po anketama i kapitalizira sigurnosne propuste Belgije uoči terorističkog napada u kojem su poginula dva švedska nogometna navijača.
Ukrajina prvi put izbačena kao prva tačka dnevnog reda
Upravljanje oba sukoba bit će izazov, rekao je Luigi Scazzieri iz think-tanka Centra za evropske reforme.
“EU će morati podijeliti svoju pažnju i finansijska sredstva između Ukrajine i Gaze. Ukrajina će biti u sjeni, a EU će biti teže pristati na pružanje velike količine makroekonomske i vojne pomoći Kijevu.”
Samit je spreman pokrenuti novu raspravu o tome kako finansirati odbrambenu industriju bloka. To uključuje raspravu o tome kako strukturirati proširenje Evropskog fonda za mir, vanbudžetskog novčanog fonda od 20 milijardi eura koji čelnici tek trebaju službeno potpisati.
Ukrajina, možda svjesna podijeljenog fokusa usred previranja na Bliskom istoku, pojačava pozive za više pomoći i oružja, ali i za zapadne zemlje da oštro povećaju svoja ulaganja u vojnu opremu, posebno municiju i protuzračnu odbranu.
'Majka svih sukoba'
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u četvrtak će se također obratiti čelnicima EU, virtuelno. istovremeno, najvjerniji pristaše Ukrajine u EU, Poljskoj i na Baltiku, upozoravaju zapadnoevropske kolege da ne izgube iz vida borbe u Ukrajini.
Sukob u Izraelu "ometa", kazao je litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis novinarima u ponedjeljak uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU. Na tom je sastanku Izrael izbacio Ukrajinu s vrha dnevnog reda, prvi put od početka ruske invazije punog obima.
"Kada je riječ o prioritetima, definitivno je Ukrajina prioritet, to je glavni sukob, na našim je granicama… Nazvao bih je majkom svih sukoba 21. stoljeća", kazao je.
Litvanci nisu sami. Diplomate iz nekoliko drugih zemalja EU također upozoravaju da Bruxelles ne može skrenuti pažnju" s drame koja se odvija na našim stražnjim vratima, a za neke države članice čak i na njihovoj granici", kazao je drugi EU diplomat.
Isparavanje moralnog autoriteta
Način na koji EU rješava sukob na Bliskom istoku djelomično već potkopava odnose s Ukrajinom. Svaki moralni autoritet koji je Bruxelles ostavio u zemljama u razvoju, a posebno u islamskom svijetu, nestaje brzo zbog onoga što se tamo vidi kao pretjerano proizraelski stav Komisije. “Narativ da je EU kriva za dvostruke standarde i licemjerje bit će sve jači kako će broj mrtvih civila u Gazi rasti”, rekao je Scazzieri. "To će otežati postizanje konsenzusa za Ukrajinu na međunarodnim forumima."
EU je također osujetila svoje vanjskopolitičke ambicije svojom kakofonijom i neslaganjima oko toga kako se nositi s ratom Izraela i Hamasa. Početni odgovor na krizu obilježio je istup jednog evropskog povjerenika koji je najavio suspenziju cjelokupne razvojne pomoći EU Palestincima. Komisija je nakon toga pojasnila da će pomoć biti "preispitana", a ne obustavljena. Putovanje von der Leyen u Izrael izazvalo reakcije u nekim EU prijestolnicama i Evropskom parlamentu. Posjeta je bila kritizirana kao jednostrana te zato jer Izrael nije upozoren da se mora pridržavati međunarodnog prava u svojoj blokadi i bombardiranju Gaze.
I dok su promatrači EU navikli na takve nesuglasice unutar bloka, potpuno su druga stvar nesuglasice u vlastitom timu von der Leyen u Komisiji, koje su se rješavale na društvenim mrežama, pred očima javnosti.
"Zbunjenost koja je vladala posljednjih sedmica nije nimalo pomogla", rekao je James Moran iz Centra za evropske političke studije. Za njega je jasno da EU mora prevladati svoje razlike i dogovoriti zajednički jezik o pozivu na prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći. "To ne pomaže imidžu EU, to je sigurno", kaže.
Svađa čak i oko terminologije
Uoči samita, izbila je teška svađa čak i oko terminologije o pristupu humanitarnoj pomoći za Palestince, navedenoj u zaključcima samita. Razlog je historijska osjetljivost EU zemalja na taj sukob. Dok su Španija i neke zemlje rado koristile opširniju riječ "prekid vatre", Njemačka i neke druge zemlje, preferirale su blaži termin, poput "humanitarnih pauza". Zbog nasljeđa Drugog svjetskog rata, Berlin nikada ne želi ostaviti dojam kao da ograničava pravo Izraela na samoodbranu.
Drugi EU dužnosnik branio je tu internu raspravu argumentima da su "riječi važne" i da takvi pregovori o formulaciji pomažu u poticanju kompromisa među zemljama. Izvana, međutim, borbe oko jezika razotkrivaju podjele širom Starog kontinenta.
Samit se održava i usred rastućeg izraelskog spora s glavnim sekretarom UN-a. António Guterres izjavio je da se napad Hamasa na Izrael 7. oktobra "nije dogodio u vakuumu", što je izazvalo bijesne reakcije Izraela. Portugalski ministar vanjskih poslova João Gomes Cravinho odbacio je u srijedu pozive Izraela Guterresu - također Portugalcu - da podnese ostavku. Ali bilo kakva pitanja o tome je li Guterres bio u pravu kada je govorio o tretmanu Palestinaca u godinama prije napada Hamasa, za čelnike EU vjerovatno će otvoriti velike podjele širom Evrope.
"Moramo imati na umu jednu stvar za ovo Evropsko vijeće: Izrael/Palestina sukob izaziva najveće podjele na svijetu - unutar EU također", upozorio je uoči samita jedan evropski diplomat.
