"Sličnost naših kravata je znak da se naši bilateralni odnosi poboljšavaju", rekao je Benvamin Netanjahu, kada se sastao sa svojim turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom u Turskoj kući u New Yorku 20. septembra. Njih dvojica su prijateljski pozirali pred kamerama, šaleći se. Netanyahu je rekao Erdoganu: "Sviđa mi se tvoja kravata." A Erdogan je odgovorio: "I košulja i kravata je jedno te isto." Šale su se zasnivale na činjenici da engleska riječ "tie" ima dva značenja: jedno je "kravata" a drugo "veza".
Snimak od prije nekoliko sedmica, koji se tumačio kao prekretnica u tursko-izraelskim odnosima, danas izgleda kao daleka prošlost. Erdogan je šale pred kamerama posljednjih dana zamijenio potpuno drugačijim izjavama. Izrael je nazvao okupatorom i otišao još jedan korak dalje: "Reći ćemo cijelom svijetu da je Izrael ratni zločinac", rekao je Erdogan na propalestinskom skupu u Istanbulu prošle sedmice, piše DW.
Pored Izraela, i Njemačka, Evropska unija, SAD i neke arapske države su proglasile Hamas za terorističku organizaciju. Militantni, islamistički Hamas ne priznaje državu Izrael i kaže da je želi uništiti.
Nakon Erdoganovih masivnih optužbi, Izrael je opozvao svoje diplomate iz Turske – jer sada želi "preispitati" odnose dvije zemlje, najavio je izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen. U diplomatskim krugovima u Ankari očekuje se da bi turski ambasador u Tel Avivu uskoro mogao biti proglašen "personom non grata". Izrael se o tome još nije izjasnio. Izraelski ratni kabinet trenutno komentira samo rat, izjavio je analitičar sa ELIAMEP instituta u Grčkoj Gabriel Haritos i dodao: "Ali opoziv diplomata sve govori ", navodi Haritos, koji se bavi naučno-istraživačkim radom i na Institutu Ben-Gurion u Izraelu.
"Uloga posrednika nikada nije bila realistična”
Izraelsko društvo osjeća neskriveni bijes protiv Turske, objašnjava Haritos u intervjuu za DW. „Sada se na Tursku u izraelskom društvu gleda kao na saveznika terorističke organizacije Hamas, koja je nova verzija „Islamske države". Erdogan ovdje ionako nije bio popularan. A sada - pogotovo."
Turska se uzalud nudila kao posrednik u prvim danima krize. Nakon toga, Ankara je jasno stala na stranu Hamasa. Ambasador emeritus Safak Göktürk godinama je radio u Odjelu za Bliski istok Ministarstva vanjskih poslova Turske. On naglašava da je od početka bilo jasno da Turska može igrati samo ograničenu ulogu u pronalaženju rješenja - dijelom zbog ideoloških veza između vladajuće AKP i Hamasa.
Po njegovom mišljenju, pozicioniranje turske vlade treba prvenstveno shvatiti sa pogledom na unutrašnjo-političku scenu: "Vjerovatno je smatrala da mora zadovoljiti svoju bazu." A tu bazu čine pretežno konzervativni muslimanski birači.
Uništeno je pozitivno raspoloženje
Nakon mnogih kriza i razmjene udaraca proteklih decenija, posljednji pokušaj približavanja Turske i Izraela započeo je 2021. godine, kada su dvije zemlje imenovale svoje ambasadore. Povod tome je bila posjeta izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga.
Bila je to Erdoganova odluka da otvori novo poglavlje u odnosima sa Izraelom. To je, po riječima Haritosa, bilo povezano s nadom da se zajednički interesi mogu pronaći u energetskom sektoru, Iako nije bilo zvanične potvrde s izraelske strane, Erdogan je u New Yorku, nakon sastanka s Netanyahuom, najavio da će se u istočnom dijelu Sredozemnog mora odvijati zajedničko bušenje i da će se ministri energetike obje zemlje sastati u novembru i razmotriti zajedničke projekte. Sada je teško očekivati da će se takav sastanak održati.
Ekonomski odnosi dobri
Uprkos mnogim političkim padovima u prošlosti, bilateralni ekonomski odnosi između Izraela i Turske ne samo da su ostali jaki, već su se i poboljšali, pa čak i u vremenima krize. Trgovinski volumen sa Turskom se između 2002. i 2022. povećao šest puta tokom 20 godina vladavine Erdoganove stranke AKP - sa 1,41 milijarde na 8,91 milijardu američkih dolara. Izrael je deseti po važnosti izvozni partner Turske. Rekordan broj od oko 700.000 izraelskih turista posjetio je i Tursku 2022. godine.
Još uvijek se može očekivati da će dobri ekonomski odnosi preživjeti trenutnu političku krizu, kaže Bozkurt Aran, bivši ambasador i sadašnji direktor Centra za trgovinska istraživanja pri Turskoj fondaciji za ekonomsku politiku (TEPAV). Svoju prognozu objašnjava time da su dvije zemlje potrebne jedna drugoj: "Poslovni ljudi iz obje zemlje se poznaju dugo i vjeruju jedni drugima."
Haritos također ne očekuje pogoršanje ekonomskih odnosa: "Naprotiv: kraj političke romanse pokazao se kao početak poslovnog vjenčanja dvije zemlje", kaže on.
Mnogi usponi i padovi
Turska je 1949. godine bila prva muslimanska zemlja koja je priznala državu Izrael. Osnivač Izraela David Ben-Gurion imao je, između ostalog, otomansko državljanstvo, govorio je turski i studirao pravo u Istanbulu. Neposredno prije dolaska islamističke AKP na vlast 2002. godine, trgovina i turizam su cvjetali u oba smjera, a saradnja u oblasti odbrane je bila u usponu. Izraelski borbeni piloti su na primjer vježbali u turskom vazdušnom prostoru, a izraelski tehničari su modernizirali turske borbene avione.
Odnosi su pretrpjeli veliku štetu kada su se pripadnici izraelske mornarice 31. maja 2010. godine ukrcali na turski brod Mavi Marmara, koji je prevozio pomoć u Pojas Gaze. Na brodu je ubijeno devet turskih aktivista za ljudska prava. Turska je potom povukla svog ambasadora iz Izraela. Netanyahu se izvinio Erdoganu 2013. i ponudio Ankari 20 miliona dolara odštete. Od tada je bilo još kriza, uključujući i onu, do koje je došlo kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump priznao Jerusalwm kao glavni grad Izraela.
"Turska mora povratiti povjerenje”
Prema procjeni Bozkurta Arana, trenutno pozicioniranje Turske prema Izraelu imaće dugoročne efekte. "Erdoganove izjave o Hamasu će naravno uticati na odnose i to ne samo sa Izraelom, već i na one sa Zapadom. To se ne može izbjeći", kaže bivši turski diplomata. On ističe kako ovakav stav šteti globalnom političkom imidžu Turske. „Sada će se morati vraćati povjerenje u vanjsku politiku. Povjerenje je vrijedno i važno dobro. Lako ga je izgubiti, a teško povratiti", kaže analitičar i bivši turski diplomata Bozkurt Aran.
Analitičar Gabriel Haritos naglašava da će se budućnost bilateralnih odnosa iskristalizirati poslije rata:
"Jedina agenda izraelske politike je pobijediti u ovom ratu i uništiti Hamas. Tek nakon rata Izrael će se sjetiti koje su mu vlade bile prijateljske naklonjene, a koje nisu."
