Članice EU imaju sasvim različite mjere u borbi protiv pandemije i nema naznaka da će se to promijeniti. Ipak, u Briselu su sada predvidjeli da se regioni označavaju kao rizični po zajedničkim kriterijumima.
Zeleno, narandžasto i crveno, i pride sivo za regione iz kojih nema dovoljno podataka. Ministri članica EU zaduženi za evropske poslove dogovorili su uvođenje sistema semafora kako bi unijeli preglednost u haos koji vlada širom Unije kada se radi o tome koliko su neke oblasti pogođene koronom, gdje se može putovati i gdje su kakva pravila.
Zelenom bojom će biti obilježeni regioni u kojima u posljednje dvije sedmice ima manje od 25 registrovanih novozaraženih na 100.000 stanovnika (incidencija), a udio pozitivnih nalaza u ukupnom broju testova iznosi manje od četiri odsto.
Narandžaste će biti oblasti gdje je incidencija ispod 50, a udio pozitivnih nalaza iznad četiri odsto; ili pak incidencija između 25 i 150, a udio pozitivnih manji od četiri odsto.
Crvene
zone biće one gdje je incidencija iznad 50, a udio pozitivnih iznad četiri odsto; ili ukoliko je incidencija iznad 150 bez obzira na udio pozitivnih nalaza.
Zvuči komplikovano, ali bi trebalo da izgleda jednostavnije u izvedbi Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti koji će u petak na adresi reopen.europe.eu postaviti mapu EU u odgovarajućim bojama. Na toj adresi je već spisak pravila za putovanja u svaku od 27 članica EU.
Kritika iz Luksemburga
„U cijeloj EU imamo različite boje, kriterijume, pravila za testiranje i karantin", kritikovala je šefica Evropske komisije Ursula von der Layen. „Teško je prokljuviti kuda smije da se putuje i kakva pravila važe po ulasku u zemlju ili povratku kući. Moramo da koordiniramo mjere kako bismo Evropljankama i Evropljanima olakšali svakodnevicu."
Njemački Institut „Robert Koh" ima recimo blaže kriterijume. Do sada su iz njemačkog ugla crvene zone bile one gdje se zabilježi 50 novih zaraza na 100.000 stanovnika u posljednjih nedjelju dana – a ne u dvije nedjelje, kako je sada dogovoreno.
Litvanske institucije su pak bile dosta strožije jer su žarištem smatrale svaku oblast gdje ima 16 novozaraženih na 100.000 stanovnika.
Luksemburški šef diplomatije Žan Aselborn kritikovao je sistem semafora, rekavši da su brojke prilagođene kapacitetu njemačkih zavoda za javno zdravlje.
Maleni Luksemburg pak, kako tvrdi Aselborn, od početka vrši mnogo testova te zato i nailazi na više pozitivnih slučajeva korone pa se drugdje redovno smatra rizičnom oblasti. „Nas sada kažnjavaju za testiranje", rekao je Aselborn.
Zbilja, Luksemburg je sa čak 6.000 testova nedjeljno na 100.000 stanovnika u samom vrhu u EU. Njemačka je sa 1.300 testova negdje u sredini, a posljednja je Bugarska sa svega 380 testova nedjeljno na 100.000 ljudi. A ko više testira, izvjesno će više otkriti.
Austriju muče druge brige – ide zima, a sa njom i zimovanja i skijanje koji donose ogroman novac toj alpskoj zemlji. Ministarka evropskih poslova Karoline Edštadler rekla je da će po novom sistemu veći dio Evrope biti crven. „Ali nisu predviđene nijanse crvene. Treba nam način da bolje procijenimo rizike i istovremeno održimo slobodu putovanja i protoka robe."
Samo Finska u prosjeku zelena
Trenutno je 19 od 27 zemalja EU iznad incidencije od 50 novih zaraza na 100.000 stanovnika u prethodne dvije sedmice. Dvanaest zemalja bilježi više od četiri odsto pozitivnih nalaza među testovima. To naravno ne znači da je u svakom gradu ili okrugu u tim zemljama situacija ista, naprotiv, one se veoma razlikuju.
Njemačka bi cijela u novom sistemu bila ofarbana narandžastom, jer ima incidenciju od 34 i udio pozitivnih testova od 1,4 odsto. Ali, kako će se posmatrati pojedini okruzi, u Njemačkoj će se naći sve tri boje.
Prema metodu semafora, jedna jedina zemlja EU bila bi zelena u prosjeku svojih okruga i gradova je Finska.
No čitav sistem je samo preporuka koju članice EU ne moraju da primjene. Takođe su u nacionalnoj nadležnosti i mjere koje bi se primijenile za ovu ili onu boju, s tim da je na konferenciji rečeno da nijedna članica ne bi trebalo da ograničava putovanja iz zelenih zemalja.
Njemački državni sekretar Mihael Rot kaže da je dogovor „tek prvi korak, a da moraju da dođu i sljedeći".
Djeluje da je EU veoma daleko od jedinstvenih pravila. Neke zemlje su dodatno pooštrile mjere pa će tako u Češkoj od srijede škole ponovo biti zatvorene. U Holandiji se zatvaraju restorani i barovi te zabranjuje prodaja alkohola u večernjim satima.
