Javna ustanova Fond Memorijala Sarajevo u saradnji sa Centrom za mir i multietničku saradnju i Mostar Muzejom i Memorijalom, povodom šeste godišnjice presude Haaškog tribunala u predmetu “Prlić i ostali“ organizovao je projekciju dokumentarnog filma “Pravda“ u produkciji Centra za mir, te promociju fotomonografije “Heroji Mostara“.
Projekcija i promocija su uz prisustvo velikog broja gostiju održani u Multimedijalnoj sali Fonda Memorijala Kantona Sarajevo na Kovačima.
Među prisutnim, između ostalih, bili su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović te ostali predstavnici državnih, federalnih i kantonalnih vlasti, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović i brojni građani.
Prisutnima su se osim autora projekta fotomonografije Safeta Oručevića, koji je imao i ulogu moderatora, obratili i Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti, Ahmed Kulanić, direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, i Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari, koji su govorili o presudi haškoj šestorci iz 2017. i očuvanju naslijeđa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
“Danas svjedočimo poricanju i lažima o događajima iz devedesetih godina uprkos presudama Haškog tribunala. Na televizijskim ekranima gledali smo presuđene ratne zločince koji su bez imalo stida govorili kako bi sve ponovili i ničeg se ne bi odrekli, dok ih čelnici iz političkog kruga tapšu, ohrabruju i nazivaju prijateljima kojih se ne bi odrekli. Haška presuda o genocidu se odbacuje, ignoriše ili grubo ismijava, što uzrokuje dodatnu bol žrtava. Kompletno rukovodstvo Republike Hrvatske izuzev jednog broja hrabrih, nezavisnih intelektualaca iz Zagreba, nikada nije prihvatilo presude u slučaju 'Šestorka Herceg-Bosne i UZP'”, poručio je Oručević.
Večerašnjom aktivnošću Fond Memorijala Kantona Sarajevo nastojao je između ostalog dati doprinos da se prezentira i jasno govori o relevantnim događajima u ratu u Bosni i Hercegovini.
“S ponosom smo ušli u organizaciju događaja sa Centrom za mir, a na prijedlog gospodina Safeta Oručevića, želeći reći koliko je važan današnji datum u historiji Bosne i Hercegovine, kao i sama presuda haškoj šestorci. Ona je jedna od dvije koje konektuju susjedne države da su involvirane u sve i zaista je značajno da imamo ovakve događaje kao pouku za budućnost, kao lekciju iz prošlosti i kao adekvatan odgovor na sve izazove”, rekao je direktor Fonda Memorijala Ahmed Kulanić.
Putem videolinka prisutne je pozdravio ambasador Robert Gelbard iz Washingtona, specijalni izaslanik za Balkan i arhitekta hapšenja ratnih zločinaca na području bivše Jugoslavije.
Haški tribunal je uradio veliki posao, konstatovao je direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Rasim Muratović.
“Znam šta je to značilo jer smo usko sarađivali s njima. Utvrdili su nekoliko važnih činjenica koje nikad ne smijemo zaboraviti. To je osnovna poruka filma i ovog skupa. Utvrđeno je da je izvršena agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu od strane Savezne republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, odnosno da su izvršeni udruženi zločinački poduhvati. To su činjenice koje ostaju do sudnjeg dana, rekao je uz osudu rada i zamjerke pravosuđu u Bosni i Hercegovini koje nije presudilo brojne zločince koji su bili dijelom pomenutih zločinačkih poduhvata“, kazao je.
Emir Suljagić je ispričao kako se 2002. detaljnije upoznao sa zločinima tzv. Herceg-Bosne u Haagu.
“Nemojte misliti da nisam znao i dotad šta se događalo, ali me uvijek iznenađivalo zašto se Jadranko Prlić slobodno šeta Sarajevom, slobodnije nego ja danas. Od tog dana mislim da događaji od 1992. do 1995. predstavljaju jedinstven rat protiv BiH i bošnjačkog naroda“, rekao je Suljagić.
Film “Pravda” govori o udruženom zločinačkom poduhvatu presuđenom prije šest godina, i borbi građana Mostara za pravdu i mir. U fotomonografiji “Heroji Mostara“ dokumentovana je herojska borba za odbranu Mostara uz više od hiljadu fotografija i svjedočenja predstavnika vojne, civilne i vjerske vlasti u peiordu od 1992. do 1995. godine, objavio je Fond Memorijala KS.