Oku vidljiva masnoća, salo koje vidimo na trbuhu nam nerijetko fizički smeta ili čini osjećaj nelagode u vlastitoj koži. Međutim, izuzev ove masnoće postoji i ona nevidljiva, odnosno trbušno masno tkivo čiji višak obavija naše organe.
Nedavno je istraživanje otkrilo zašto je baš to tkivo opasno za naše zdravlje. Osim velike povezanosti sa zdravstvenim problemima kao što su određeni tipovi karcinoma, moždani udar i dijabetes tipa 2, visceralna masnoća se pokazala kao jedan od prediktora još jedne bolesti.
Naime, sredovječne odrasle osobe koje imaju visceralnu masnoću koja okružuje unutrašnje organe u trbuhu, mogu biti izložene većem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti. Ove masne naslage mogle bi izazvati promjene u mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću čak 15 godina prije nego što se pojave simptomi neurološke bolesti.
"Iako postoje studije koje povezuju BMI s atrofijom mozga ili čak većim rizikom od demencije, nijedna prethodna studija nije povezala određenu vrstu masti sa stvarnim proteinom Alzheimerove bolesti kod kognitivno zdravih ljudi", rekla je Mahsa Dolatshahi, postdoktorski istraživač.
Spomenuta studija je otkrila da su osobe u 40-im i 50-ima s većom količinom skrivene trbušne masnoće imale veću količinu abnormalnog proteina zvanog amiloid u dijelu mozga koji je jedno od najranijih mjesta gdje se Alzheimer javlja.
"Postoji i spolna razlika, gdje su muškarci imali veći odnos između masnoće na trbuhu i amiloida nego žene", rekao je profesor radiologije, doktor Cyrus Raji dodajući kako muškarci imaju više visceralne masnoće od žena.
Studija je također otkrila vezu između duboke trbušne masnoće i atrofije mozga, odnosno gubitka sive tvari u dijelu moždanog centra za pamćenje koji se naziva hipokampus.
"Atrofija mozga još jedan biomarker Alzheimerove bolesti", napomenuo je prof. dr. Raji.
Hipokampus sadrži većinu moždanih stanica koje govore tijelu što da radi. U središnjem dijelu mozga se nalazi bijela tvar izgrađena od živčanih vlakana što izlaze iz živčanih stanica sive tvari.
"U istraživanju smo otkrili da pojedinci s većim količinama visceralne masnoće imaju veću upalu u raširenim tragovima bijele tvari u mozgu", rekla je dr. Mahsa Dolatshahi dodajući kako bez funkcionalne bijele tvari, mozak ne može adekvatno komunicirati s različitim dijelovima mozga i tijela.
Istraživači su rekli da bi otkrića mogla pokazati put ka ranijem otkrivanju Alzheimerove bolesti među rizičnom populacijom.
"Bez obzira na tjelesnu težinu, ljudi bi trebali otkriti imaju li skrivenu visceralnu mast što se može lako propustiti ako samo koristimo indeks tjelesne mase (BMI) i vagu", rekao je Raji.
Naime, čak i one mršavije osobe mogu imati višak visceralne masnoće. Također, od ovog oblika potkožne masnoće nisu izuzete ni one osobe koje vježbaju, međutim, imaju izuzetno lošu prehranu. A ovom su problemu više podložne određene etničke skupine poput Azijata.
Dobra vijest je da visceralna masnoća dobro odgovara na određene dijetalne obrasce, odnosno, smanjuje se ili nestaje.
"Lakše je izgubiti visceralnu masnoću dijetom i tjelovježbom nego izgubiti potkožnu masnoću budući da se visceralna masnoća lakše metabolizira i sagorijeva", rekao je dr. Raji.
Postoji nekoliko metoda koje će učinkovito djelovati na gubitak ove masnoće.
"Jedite zdravu prehranu i redovno vježbajte, što bi trebalo uključivati trening mišićne snage nekoliko puta sedmično, uz sagorijevanje masti, manje intenzivne kardio vježbe od 45 do 60 minuta, nekoliko puta sedmično", predložio je doktor Richard Isaacson, preventivni neurolog.
Uz navedeno, nastojte smanjiti ili eliminirati ultra procesiranu hranu, smanjiti količinu porcije koju biste inače pojeli, zamijenite slatka i gazirana pića s običnom vodom, smanjite unos prerađenog mesa.
"Pripazite i na unos alkohola jer nije samo piva ta koja dovodi do takozvanog pivskog trbuha", savjetuju iz Mayo klinike.
Konačno, osigurajte svome tijelu kvalitetan i dovoljno dug san koji je našem mozgu itekako potreban.
