Povodom obilježavanja Dana ljudskih prava 10. decembra, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), organizirao je konferenciju pod nazivom: "Pravo na slobodu vjere ili uvjerenja: savremeni izazovi i perspektive“, koja je održana u Sarajevu.
Konferencija predstavlja platformu koja je predstavnicima pravosuđa, državnim ministrima, predstavnicima Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine te predstavnicima akademske zajednice i nevladinih organizacija, pružila priliku za razgovor o propisima i pravnoj praksi u Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti. Tokom konferencije, također je bilo riječi o najboljim primjerima iz prakse iz drugih zemalja u oblasti ostvarivanja slobode vjere ili uvjerenja kao individualnog prava.
Thomas Busch, zamjenik šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, istakao je da "kao država vjerske raznolikosti, Bosna i Hercegovina mora regulirati, omogućiti, zaštititi i promovirati ovo važno pravo postupajući inkluzivno i bez diskriminacije, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse. Razmjena globalnih i lokalnih iskustava ima ogromnu važnost za unapređenje ovog prava i ispunjenje relevantnih obaveza prema OSCE-u, kao i za ispunjenje međunarodnih standarda“.
Konferencija održana svega nekoliko dana pred obilježavanje 75. godišnjice donošenja Opšte deklaracije o ljudskim pravima, pružila je važnu priliku za ocjenu ostvarenog napretka i analizu izazova prisutnih u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim zemljama, u sferi ostvarenja ovih temeljnih principa na kojima počivaju sva inkluzivna društva koja njeguju mir.
Ahmed Saheed, nekadašnji specijalni izvjestilac UN-a za slobodu vjere ili uvjerenja i aktuelni član Stručne komisije OSCE-a/ODHIR-a za slobodu vjere ili uvjerenja, rekao je da "kao opšte pravo, sloboda vjere ili uvjerenja počiva na zajedničkoj i uzajamnoj obavezi svih moralnih pojedinaca da poštuju slobodu svih ljudi da tragaju za vlastitom istinom i ostvaruju vlastite životne planove. Ona oslobađa i stvara duhovni, intelektualni i kulturološki potencijal koji obogaćuje lični i društveni život“.
Ističući univerzalnu prirodu ovog prava, također je naveo da "ova sloboda zahtijeva i stvara prostor i uslove potrebne za izgradnju povjerenja u društvu, uzajamnog savezništva i društvene otpornosti, a naročito je važna, jer kao svojevrsna barijera pruža zaštitu od netolerantnih stavova prema pružanju mogućnosti za uživanje ove slobode svima“.
Zinka Grbo, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, izjavila je da "sloboda vjere ili uvjerenja nailazi na izazove u svakoj eri, te je globalno gledajući i dalje neuralgična tačka društvenih odnosa u najširem mogućem smislu. To je trajna odlika po kojoj se razlikujemo u međuljudskim odnosima, iako sve vjere i uvjerenja imaju isto porijeklo“.