U zaljevu Korinta u Grčkoj primijećen je neobičan delfin s intrigantnim "palčevima" izduženim u kuke, pokazuju fotografije istraživača s Instituta za proučavanje morskih sisavaca Pelagos.
Naučnici su delfina primijetili dva puta tokom ljetnih brodskih istraživanja uz obalu Grčke. Uprkos neobičnom izgledu peraja, životinja je pratila ostatak svoje grupe i viđena je kako "pliva, skakuće, vozi se pred pramcem broda i igra" s drugim delfinima, izjavio je Alexandros Frantzis, naučni koordinator i predsjednik Instituta Pelagos.
"To je bilo prvi put da smo vidjeli ovu iznenađujuću morfologiju peraja u 30 godina istraživanja otvorenog mora, kao i u proučavanjima tokom praćenja svih nasukanih delfina duž obala Grčke u periodu od 30 godina", rekao je Frantzis, koji je snimio slike delfina s "palčevima", u razgovoru za Live Science.
Bio je primjerak prugastog delfina
Zaljev Korinta je polu-zatvorena uvala Jonskog mora, smještena između grčkog kopna i Peloponeza. Dom je jedinstvenog društva delfina koje uključuje obične delfine, Rissove delfine i prugaste delfine. Delfin s palčevima bio je primjerak prugastog delfina, rekao je Frantzis.
Oko 1.300 prugastih delfina živi u Zaljevu Korinta, gdje su izolovani od ostatka mediteranske populacije. Neobični oblik peraja "uopće ne izgleda kao bolest", rekao je Frantzis. Umjesto toga, mogao bi biti "izraz nekih rijetkih i 'neregularnih' gena" koji su se pojavili zbog stalnog ukrštavanja, dodao je.
Lisa Noelle Cooper, vanredna profesorica anatomije i neurobiologije sisavaca na Univerzitetu Northeast Ohio Medical, složila se da je defekt delfina vjerojatno povezan s njegovim genima. "Nikada nisam vidjela peraje nekog kitolikog sisavca koje ima ovakav oblik", rekla je Cooper za Live Science. "Budući da je defekt prisutan i na lijevoj i desnoj peraji, vjerojatno je rezultat promijenjenog genetskog programa koji oblikuje peraje tokom razvoja."
Kitoliki sisavci, grupa morskih sisavaca koja uključuje kitove, delfine i morske prasiće, razvili su posebne prednje udove s više falangi, odnosno kostiju prstiju, u poređenju s drugim sisavcima. Ove kosti su organizovane u ljudima slične "ruke" obavijene mekim tkivima peraja, rekla je Bruna Farina, doktorantica specijalizirana za paleobiologiju i makroevoluciju na Univerzitetu Fribourg u Švicarskoj.
Oni zapravo imaju palčeve
To znači da delfini imaju palčeve, iako nisu tako izraženi kao naši i skriveni su ispod peraja, rekla je Farina. Za razliku od ljudi, čiji se prsti spoje u obliku vesla tokom fetalnog razvoja s stanicama koje odumiru prije rođenja, stanice se nakupljaju oko kostiju prednjih udova delfina kako bi oblikovale peraje, rekla je Cooper.
"Normalno, delfini razvijaju prste unutar peraje i nema odumiranja stanica između prstiju", rekla je. No, delfin fotografisan u Zaljevu Korinta izgleda kao da mu nedostaju prsti i neko od tkiva koje ih obično obavija. "Čini mi se da su stanice koje bi se normalno formirale u ekvivalent naših kažiprsta i srednjeg prsta odumrle u čudnom događaju dok se peraja formirala dok je fetus bilo još u maternici", rekla je Cooper.
Palac i četvrti prst delfina, međutim, ostali su neoštećeni. "Palac u obliku kuke može sadržavati neku kost, ali sigurno nije pokretljiv", dodala je Cooper, napominjući da "ni jedan kitoliki sisavac nema pokretljive palčeve".
"Divno je vidjeti da ovaj životinjski razvoj dobro napreduje", zaključila je Cooper.
