Politička previranja u Njemačkoj mnoge su podsjetila na kaos koji je vladao za vrijeme Weimarske Republike
Federalni ured za zaštitu Ustava Njemačke (BfV) prošle je sedmice sasku podružnicu Alternative za Njemačku (AfD) proglasio prijetnjom za demokraciju. "Ne može biti sumnje oko ekstremno desne orijentacije te stranke", rekao je Dirk-Martin Christian, predsjednik Ureda za zaštitu Ustava Njemačke u saveznoj pokrajini Saskoj.
Ovo nije prvi puta da je Njemačka u ime zaštite ustavnog poretka zabranjivala ekstremno desne i lijeve političke stranke. Međutim, na udaru cenzure uglavnom su se nalazile marginalne neonacističke stranke i udruge koje na izborima svih vrsta nikada nisu imale previše šanse. AfD je potpuno druga priča, piše Foreign Policy.
Istraživanja javnog mnijenja kažu da je ta stranka najmoćnija politička sila u istočnoj Njemačkoj. Uspjeh je ostvarila zahvaljujući svojim politikama koje su usmjerene protiv migranata. Ostvario je AfD i nekoliko zapaženih uspjeha na zapadu zemlje, a iduće bi godine na istoku mogao osvojiti rekordan broj glasova. AfD bi se mogao dočepati izvršne vlasti ako Kršćansko-demokratski savez (CDU) i Slobodna demokratska stranka (FDP) procijene da im tretiranje popularnosti AfD-a kao legitimnog izraza volje naroda može pomoći. Iako su obje stranke rekle da neće koalirati s AfD-om, takva koalicija nije potpuno nezamisliva.
Konzervativne su stranke u mnogim evropskim zemljama - Austriji, Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj, Italiji i Slovačkoj - desne stranke pretvorile u koalicijskog partnere. CDU, FDP i AfD dio su opozicije u parlamentu njemačke savezne pokrajine Tiringije, međutim povremeno se udruže te preglasaju ljevičarsku manjinsku vladu.
Prijetnja za demokraciju
Politička previranja u Njemačkoj mnoge su podsjetila na haos koji je vladao za vrijeme Weimarske Republike, nacije koja je prestala postojati kada su Adolf Hitler i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka 1933. preuzeli kontrolu nad zemljom.
Odluka njemačkih zaštitnika ustava i moguća zabrana AfD-a dovela je do toga da se mnogi promatrači pitaju može li se pomoću pravnih odluka krajnju desnicu zaustaviti ili barem usporiti. Bog zna da sve ostalo što je evropski politički mainstream probao nije uspjelo. Njemačka i Francuska su unazad par godina uhapsile članove desnih ekstremističkih organizacija koji su sudjelovali u planiranju terorističkih napada. Mađarska je zbog agende svog premijera Viktora Orbána ostala bez pristupa evropskim fondovima, a u sličnim se mukama svojevremeno bila i Poljska. Uz to, Europska je narodna stranka (EPP) 2019. iz svojih redova izbacila Orbánovu stranku Fidesz.
Međutim, iako je izbačen iz EPP-a, Fidesz još uvijek djeluje, a francuski i njemački ekstremisti koji su uhićivani nisu bili članovi parlamentarnih stranaka. AfD je trenutno druga najveća opozicijska stranka u Njemačkom federalnom parlamentu Bundestagu (samo je CDU ispred njih) i na vlast želi stići na izborima, na demokratski način.
Za sada su se tri podružnice AfD-a našle na udaru njemačke države - one u Saskoj, Saska-Anhaltu i Tiringiji. U svim će se tim pokrajina nagodinu održati izbori. Uz to, AfD-ova je mladež također proglašena prijetnjom za demokratiju i nalazi se pod nadzorom obavještajnih službi.
S obzirom na to da je na nedavno održanim izborima u Nizozemskoj pobijedila Stranka za slobodu koju vodi krajnji desničar Geert Wilders, očekuje se da će desničarske stranke poput AfD-a na nadolazećim izborima za Europski parlament ostvariti do sada najbolje rezultate. Ako se to dogodi, Europska unija bi se mogla suočiti sa zloslutnim posljedicama.
Zaštitnici njemačkog ustava tvrde da vodeći ljudi saske podružnice AfD gaje rasističke, islamofobne i antisemitske stavove. Tvrdi se da je zauzela "tipične etničko-nacionalističke pozicije" te da ona i mladež AfD-a surađuju sa zabranjenim neonacističkim pokretima kao što su radikalni njemački desničarski pokret Građani Reicha. Obavještajci su otkrili da među članovima saske podružnice AfD-a ima raznih ljudi, ali da njezino vodstvo slijedi ideologiju svoga "duhovnog oca i vođe", 51-godišnjeg desnog ekstremista Björna Höckea. Saska podružnica, kažu obavještajci, njegova je slika i prilika.
Njemački zakoni Ustavnom sudu Savezne Republike Njemačke daju mogućnost da ugasi političku stranku koja gaji protuustavne politike te se nalazi u poziciji da ih ostvari. Njemački je Ustavni sud prošle jeseni iz Pokrajinskog suda u Saskoj izbacio sudiju i člana AfD-a Jensa Maiera jer je procijenio da predstavlja opasnost za ustavni poredak.
Zlatna zora
Zapaženi rezultati koje su AfD i njegovi kandidati ostvarili na izborima u Saska-Anhaltu, Bavarskoj i Hessenu zabrinuli su njemački politički mainstream. Da bi se neku stranku izvelo pred Ustavni sud, potrebna je većina glasova svih zastupnika. Foreign Policy navodi da protivnici AfD-a već rade na prikupljanju tih glasova.
Marco Wanderwitz, odvjetnik i zastupnik u Saskom parlamentu iz redova CDU-a, rekao je simpatizeri AfD-a svaki dan na internetu objavljuju ekstremistički sadržaj te da napastuju parlamentarce iz drugih stranaka. Dodao je da je moguće da će AfD na izborima i Saskoj koji će se održati u septembru 2024. godine osvojiti i 40 posto glasova.
Drugi komentatori smatraju da je demokratska kultura u Njemačkoj dovoljno jaka da pobijedi populističku stranku koja promovira sulude teorija zavjera, kopira i parafrazira nacističke slogane te želi napustiti Europsku uniju.
Sebastian Fiedler, zastupnik u Bundestagu te član njegovog Odbora za nacionalnu sigurnost, rekao je da se Njemačka protiv AfD-a može boriti i bez da ga zabrani. Demokratski nastrojene stranke u Bundestagu izglasale su u studenom zakon koji AfD-u uskraćuje pristup javnom novcu koji druge stranke koriste za financiranje udruga koje djeluju u obrazovanju. Te su stranke rekle i da se više novca treba dati programima koji za cilj imaju jačanje civilnog društva. Wanderwitz, Fielder i njihovi kolege kažu da bi pobjeda AfD-a na sudu bila katastrofalna.
Uz to, ako se stranka zabrani, to ne znači da će ostati bez simpatizera. Grci su zabranili desničarsku stranku Zlatna zora, ali desnica na izborima nije izgubila glasove. Povrh toga, Zlatna zora na izbore nije smjela izaći zato što su se njezini lideri upustili u protuzakonite aktivnosti, a ne zato što su protiv imigranata te zato što niječu Holokaust. Desnica se nakon zabrane reorganizirala i tri su desničarske stranke u junu ušle u parlament. Od 300 zastupničkih mjesta, njima pripadaju 34, a na izborima su osvojile više od 12 posto glasova.
Evropa će se s krajnjom desnicom morati obračunati na neki drukčiji način. Zabrane joj pomoći neće.
