Iz budžeta Bosne i Hercegovine godišnje se izdvajaju značajna sredstva za nabavku avionskih karata za zvaničnike institucija koji tokom godine putuju poslovno na različite destinacije. Za ovu vrstu usluga institucije su obavezne raspisati tender i prema Zakonu o javnim nabavkama na taj način bi trebalo, kao i za sve druge robe i usluge potrošiti transparentno i efikasno što manje novca poreskih obveznika.
Da u praksi to i nije tako, na primjeru nabavke avionskih karata dokazao je Saša Magazinović (SDP) poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji je sa saradnicima u protekla dva mjeseca uputio upite o ponudama za šezdesetak različitih avionskih karata na adrese 15 agencija koje se bave pružanjem te vrste usluga.
U izjavi za Raport Magazinović kaže da su odgovori koje su dobili pokazali da institucije BiH avionske karte koje nabavljaju putem tendera plaćaju skuplje nego što su one u slobodnoj prodaji.
"Na uzorku koji smo imali, svaka karta za koju je institucija dobila ponudu bila je skuplja od onih u prodaji. I to u prosjeku za 345 maraka. Sveukupno, vrijednost karata za koje je dobijena ponuda od izabrane kompanije putem tendera bila je u iznosu nešto većem od 100.000 KM. Na tržištu je to koštalo oko 20.000 KM manje", kaže Magazinović za Raport.
Do ovih rezultata Magazinović je došao nakon usporedbe cijena koje su dobili iz agencija s područja cijele BiH s cijenom koja je plaćena kompaniji izabranoj na tenderu za nabavku krata za jednu od bh. Institucija.
"Moji saradnici i ja smo paralelno sa ponudama kompanije koja je izabrana da nabavlja karte za jednu od institucija istovremeno skupljali ponude za iste karte od turističkih agencija širom države. Za 60-tak karata smo dobili paralelne ponude od 15 agencija. Pitao sam ljude kako se provode tenderi za nabavku avio karata i saznao da posao dobija onaj koji ponudi najmanju ličnu zaradu po karti, tzv. agencijsku proviziju. Međutim, ispostavilo se da najniža cijena provizije ne oslikava i najnižu, odnosno realnu cijenu karata. Do tog podatka smo došli usporedbom cijene karata iz različitih agencija, s tim da se ta usporedba mora vršiti u istom trenutku kada dobijete ponudu, jer u sistemu ne možete vidjeti ranije cijene", pojašnjava Magazinović za Raport.
Na upit Raporta, kako natjerati institucije da racionalnije troše javni novac i da se kroz javne tendere uistinu osigura transparentna nabavka i niža cijena za robe i usluge, Magazinović kaže da će već na narednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH uputiti inicijativu da se, barem kada je u pitanju nabavka avionskih karata poduzmu određeni koraci.
"Uputit ću inicijativu da Parlamentarna skupštine Bosne i Hercegovine zaduži Ured za reviziju institucija BiH da izvrši reviziju kupovine avio karata u svim institucijama, uključujući sadržaj i način sprovođenja tendera. Ovo je samo jedan primjer i dokaz da se javni novac troši neracionalno, a bojim se da i se i kod drugih nabavki za razne usluge i robe plaća cijena veća od one na tržištu. Nadam se da će drugi, kojima za razliku od mene ovo jeste posao, učiniti korake da zaustave praksu kojom na tenderu umjesto najjeftinije opcije i popusta na količinu, dobiješ nešto sasvim drugo. Ako žele rješenje, po uzoru na neke druge države, formirat će odjel koji će kupovati karte za sve institucije u BiH. Potencirat ću ovo pitanje i njegovu realizaciju, a vidjet ćemo da li su nadležni spremni zaustaviti ovakvu praksu", zaključuje Magazinović.
