Sutra će u Sarajevu biti svečano promovirana edicija "Historija Bosne i Hercegovine", izdanje u šest tomova Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA) koje predstavlja prvu institucionalnu historiografsku sintezu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.
Tim povodom razgovarali smo sa glavnim i odgovornim urednikom izdanja i direktorom Instituta za historiju UNSA Sedadom Bešlijom koji je za Raport govorio o značaju ovog djela, kako je došlo do ideje te ciljevima njegove objave.
"Mi smo najmanje 50 godina čekali da se esnaf historičara u BiH okupi i da konačno sintetizira znanja i opća znanja iz historije BiH", govori Bešlija.
Dodaje da je ovo institucionalni projekat.
"Prvi put da imamo ediciju u šest tomova od prahistorije i antike do Dejtonskog mirovnog sporazuma gdje smo napravili jedan pregled naše prošlosti i samim tim, s obzirom na to da se prvi put pojavljuje ovakva vrsta edicije i još da ima pečat organizacione jedinice UNSA, daje na značaju i važnosti ovom projektu.
Generacijski projekat
Dodaje da su na projektu uspjeli okupiti 47 autora te da su svi doktori nauka iz BiH koji dolaze iz 17 različitih institucija, pored matične kuće i voditelja projekta Instituta za historiju. Osim toga 11 recenzenata je radilo na ovom projektu, što dodatno govori o njegovoj kompleksnosti, a trajao je dvije i po godine - od starta do predaje u štampu.
"Zbog svega navedenog smatramo da može dobiti epitet generacijskog projekta i kapitalnog, historiografskog projekta, posebno zbog činjenice da mi unutar bh. nauke i humanističkih disciplina i historiografije, do sada nemamo projekat entitetskog karaktera koji bi objedinjavali znanje kroz enciklopedije, leksikone, hronologije historije BiH.
Smatramo da smo na ovaj način napravili jednu osnovu, temelj za sva buduća kapitalna istraživanja. Očekujemo i unutar UNSA i drugih institucija da slijede ovaj koncept rada", poručuje Bešlija.
Ovo su imena autora projekta
Najveći dio autora edicije "Historija Bosne i Hercegovine" su doktori historijskih nauka i doktori srodnih oblasti iz humanističkih disciplina, a to su:
Snježana Šušnjara, Kerima Filan, Dženan Brigić, Gaj Trifković, Adnan Jahić, Nikola Čiča, Adis Zilić, Sanja Gladanac Petrović, Enes Dedić, Andrea Baotić Rustanbegović, Esad Kurtović, Nedim Rabić, Dženan Dautović, Edin Bujak, Lejla Nakaš, Ema Mazrak, Enes Pelidija, Sedad Bešlija, Hana Younis, Aladin Husić, Muamer Hodžić, Faruk Taslidža, Behija Zlatar, Velida Mataradžija, Izet Šabotić, Haris Dervišević, Muhamed Nametak, Zijad Šehić, Snježana Šušnjara, Mehmed Bećić, Edin Veladžić, Enes S. Omerović, Salkan Užičanin, Omer Hamzić, Nehrudin Rebihić, Dženita Sarač Rujanac, Semir Hadžimusić, Mirza Džananović, Aida Abadžić-Hodžić, Aida Ličina Ramić, Jasmin Medić, Sead Selimović, Hamza Karčić, Hikmet Karčić, Zilha Mastalić-Košuta, Edin Veletovac, Muamer Džananović i Sead Bandžović.
Bešlija za Raport pojašnjava i kako je došlo do ove ideje.
"Ja sam u svojstvu direktora Instituta u svoj mandatni program 2020., uvrstio da ćemo raditi ovaj projekat. Vijeće Instituta je podržalo ovu ideju, formiralo je 10. maja 2021., Radnu grupu tako da smo mi unutar Instituta inicijatori i voditelji ovog projekta, a svi ostali su kasnije po pozivu na dobrovoljnoj osnovi se odazvali i priključili projektu."
Ciljevi projekta
Naveo je i glavne ciljeve projekta, odnosno šta se njime želi postići.
"Cilj je bio da konačno sredimo, sintetiziramo na jednom mjestu ono što dosad znamo o našoj prošlosti, uz uključivanje najnovijih istraživačkih rezultata po određenim pitanjima iz naše prošlosti.
Drugi cilj je bio da se na neki način da široj čitalačkoj publici mogućnost da na jednom mjestu sazna sve ono što ih zanima o historiji naše zemlje.
Treći cilj je odbrana historijskih istina kada je u pitanju BiH, s obzirom da se napadi revizionizma u historiografiji i dalje nastavljaju i još uvijek traju unutar i van BiH, te pokušavaju na jedan drugačiji, po nama iskrivljeniji način, prezentirati određene historijske događaje i procese."
S aspekta nacionalnog i naučnog značaja smatraju da je ovo projekt koji je bio vrijedan da se uradi u ovom trenutku jer, kako kaže, sve razvijene države koje imaju razvijene naučne i obrazovne institucije do danas su publicirali po nekoliko izdanja ovako sličnih edicija koje govore o historiji neke države.
"Potrudit ćemo se da ova edicija dođe do svih naučnih, kulturnih, obrazovnih, školskih institucija. Nadamo se da će naći mjesto i u svim institucijama gdje ima naše dijaspore, da će što šira publika doći do edicije, da ćemo opskrbiti biblioteke i da će najšira čitalačka publika moći da se educira i da nauči nešto iz naše prošlosti koristeći ovu ediciju", poručuje Bešlija.
Promocija i distribucija
Od naredne godine očekuju, kaže, da ediciju promoviraju i u drugim gradovima širom BiH, ali i širom Evrope i svijeta, posebno gdje živi naše iseljeništvo.
"Želimo da posebne naše mlađe generacije koje žive izvan države, prime ovo sigurno štivo gdje mogu da, argumentirano i naučno potkrijepljeno, saznaju o prošlosti njihove domovine", govori nam Bešlija.
Svi zainteresirani za ovo veliko djelo, mogu ga poručiti na mail: [email protected] po promotivnoj cijeni od 200 KM do kraja godine, a od januara cijena će iznositi 250 KM.
"Izdanje je trenutno u štampi, početkom februara očekujemo da ćemo krenuti sa distribucijom prema narudžbama", zaključuje u razgovoru za Raport Sedad Bešlija, glavni i odgovorni urednik izdanja i direktor Instituta za historiju UNSA.
