Izborni zakon u entitetu RS čije donošenje najavljuje Milorad Dodik, predsjednik RS, u obliku kakvom ga on priželjkuje, a to je da entitetska izborna komisija provodi izbore za nivoe vlasti u RS, unaprijed je osuđen na propast.
Potvrđuje to i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj U 4/12, kada je taj sud u maju 2012. godine rješavajući zahtjev Sulejmana Tihića, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o ocjeni ustavnosti određenih odredbi Izbornog zakona RS u cijelosti ukinuo odredbe koje su između ostalog zadirale u nadležnost Centralne izborne komisije BiH.
Kršenje Ustava BiH
Sada Dodik najavljuje da će donijeti novi izborni zakon RS prema kojem bi entitetska Izborna komisija faktički preuzela ovlasti Centralne izborne komisije BiH. Međutim, Ustavni sud BiH je još 2012.godine jasno precizirao da niko ne može preuzeti nadležnosti CIK-a.
"Ustavni sud smatra da se osporenim zakonom ne može propisati mogućnost preuzimanja bilo kojih ovlasti CIK-a, niti se entitetskim zakonom može propisati mogućnost CIK-a da određene svoje ovlasti prenese na druge izborne komisije, zato što takva mogućnost nije eksplicitno propisana Izbornim zakonom BiH, jedinim aktom koji može propisivati nadležnosti i ovlasti CIK-a. Uzimajući u obzir sve navedeno, Ustavni sud smatra da je odredba člana 4. stav 1. tačka 1. osporenog zakona suprotna članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja obaveza i ograničenja koja su utvrđena u vezi s pitanjem nadležnosti entitetskih izbornih komisija u Izbornom zakonu BiH kao 'odluci institucija Bosne i Hercegovine'. Prema tome, navedena odredba krši i princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine“, stoji u ranijoj Odluci Ustavnog suda BiH koja u potpunosti isključuje mogućnost preuzimanja nadležnosti entiteske izborne komisije od CIK-a.
S obzirom na to da Dodiku za provedbu izbora u RS u njegovoj režiji i po njegovim pravilima treba kontrola i nad Centralnim biračkim spiskom, Ustavni sud BiH je odlukom iz 2012. godine tretirao i pitanje tog spiska jer je tadašnji, osporeni, Izborni zakon RS bio propisao da entitetska Izborna komisija kontroliše rad Centra za birački spisak, te je obavezivao općinske komisije u RS da objedinjene rezultate izbora sa svih biračkih mjesta dostavlja i entitetskoj Izbornoj komisiji i CIK-u.
"Ustavni sud ukazuje da je nesumnjivo da je članom 2.9 stav 1. tačka 4. Izbornog zakona BiH propisana isključiva odgovornost CIK-a za 'tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine'. Dalje, članom 3.8 stav 5. Izbornog zakona BiH propisana je nadležnost CIK-a da 'svojim propisima bliže utvrdi način odgovornosti za rad, rok za uspostavljanje i sva druga pitanja bitna za rad Centra za birački spisak'. Dakle, nesumnjivo se može zaključiti da je CIK jedina nadležna da uređuje sva pitanja u vezi s Centrom za birački spisak. Ratio ovakvog rješenja nesumnjivo je u tome da se osigura pravna sigurnost u odnosu na tačnost podataka i pravilnost rada Centra za birački spisak na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a sve s ciljem da se osigura provođenje fer i demokratskih izbora“, stoji između ostalog u odluci Ustavnog suda BiH iz 2012. godine.
Čega se Dodik toliko plaši
No, jasno je da Dodik ne želi "fer i demokratske izbore", jer njegova najava o novom izbornom zakonu u RS dolazi u trenutku kada je sve izvjesnije da bi BiH mogla dobiti državni Izborni zakon koji minimizira mogućnost krađa i manipulacija, tokom i nakon izbornog procesa u BiH, čega se Dodik, evidentno u strahu od poštenog suočavanja s političkim rivalima itekako uplašio.
Međutim, iako Milorad Dodik i njegovi "eksperti za neustavne zakone" sigurno znaju da je njihova najava novog izbornog zakona u RS, a naročito njegova primjena nemoguća s više aspekata, pitanje je čemu služi njegova najnovija "predstava" i šta s njom može postići, izuzev što diže nove tenzije u BiH.
Jer i Dodikovi dosadašnji, brojni neustavni zakoni stavljeni su van snage što odlukama Ustavnog suda BiH, što odlukama visokog predstavnika u BiH.
Iako je Dodik u slučaju zakona u RS koji se odnosi na prestanak obaveze da se odluke visokog predstavnika objavljuju u Službenom glasniku RS i nakon što ga je visoki predstavnik u BiH stavio van snage, donio Ukaz s kojim je taj zakon ipak objavljen u Službenom glasniku RS-a, taj ga je potez koštao sudskog procesa pred Sudom BiH.
Je li se Dodik do te mjere uplašio da bi taj proces mogao okončati osuđujućom presudom što bi značilo i kraj njegove političke karijere, pa u tom strahu smišlja nove načine "kupovine vremena" to zna samo on, a hoće li još dugo uspjeti bježati od početka glavnog pretresa u njegovom predmetu znat će se već 17. januara kada je u tužbi protiv njega pred Sudom BiH zakazano novo ročište.
