"Štitimo one osnovne ljuske vrijednosti, ono što zagovaramo kao kršćani u Bosni i Hercegovini (BiH) i čega se ne trebamo stidjeti", izjavio je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) u Mostaru, komentirajući pismo Hrvatskog narodnog sabora (HNS), udruženja građana koje okuplja hrvatske političke partije u BiH, Emmanuelu Macronu, piše Radio Slobodna Evropa.
HNS je poslao pismo podrške predsjedniku Francuske u borbi protiv onoga, što su iz HNS-a nazvali "islamskim terorizmom" i povezali događaje s ratnim dešavanjima u BiH.
Udruženje stranaka s hrvatskim predznakom u BiH oglasilo se nakon što su se u Francuskoj desili napadi u Nici, 29. oktobra, kada su nastradale tri, a više osoba ranjeno, i u Montfavetu, gradu u blizini Avignona, kada je u napadu ranjen pravoslavni svećenik.
"I kao Hrvati, kao najmalobrojniji, i ko god na to reagirao na bilo koji način, jasno ćemo poslati civiliziranu poruku, a ne bilo kakvu drugu", kazao je Čović u ponedeljak, 2. novembra.
U saopćenju HNS-a navodi se da su "Hrvati Bosne i Hercegovine osjetili posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tijekom rata u BiH 1992-1995., a naročito kroz teroristički napad auto-bombom u Mostaru 1997., ubojstva hrvatskih policajaca u Središnjoj Bosni, te ubojstvom članova katoličke obitelji Anđelić na Badnjak 2002".
"Hrvati u Bosni i Hercegovini u predvodnici europskog puta naše zemlje. Duboko vjerujemo kako, zajedno s našim partnerima iz EU možemo pomoći da se prostor Europe koji je i svojevrsna kolijevka zapadne civilizacije, može održati kao sjecište različitih kultura i religija koje će biti spremne prihvatiti europski način života", navodi se u pismu Macronu.
Predsednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) na mestu napada u blizini crkve Notr-Dam u Nici na jugu Francuske, 29. oktobar 2020.
Predsjednik HDZ-a BiH novinarima je potcrtao da je "domovinski rat svetinja za Hrvate, za Hrvatsku demokratsku zajednicu i niko nema pravo na bilo koji način skrnaviti je ili mijenjati ono što jeste realna povijest domovinskog rata i onoga što jeste period od '92. do '95, pa ni predstavnici naših političkih prijatelja iz političkog Sarajeva".
Zloupotreba situacije u Francuskoj pred lokalne izbore u BiH?
Saopćenje udruženja građana HNS-a komentirali su odmah po objavljivanju iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Prema njihovom mišljenju, saopćenje predstavlja "podmukao pokušaj da se ideološke tenzije i sigurnosni problemi iz Francuske prenesu u Bosnu i Hercegovinu i iskoriste protiv Bošnjaka".
Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za RSE kaže da je riječ o "klasičnoj zamjeni teza".
"Zapravo, HNS pokušava da zloupotrijebi legitimnu borbu Zapada u borbi protiv terorizma, iako možemo govoriti i o stavu francuskog predsjednika. Njegov stav se odnosi na muslimane, a ne na islam. Stoga, mislim da stavljati prefiks islamski terorizam je neumjesno, u najmanju ruku, a pogotovo ako to svedemo na balkanske okvire, onda naši susjedi, pogotovo njihovi sateliti u Bosni i Hercegovini, pokušavaju da prikažu Bosnu i Hercegovinu nekom tempiranom bombom i opasnošću po čitavu Evropu", kaže Mehmedović.
Mehmedović smatra da je HNS na čelu s Čovićem pokazao "politički diletantizam da se priskrbi što je moguće bolja podrška na lokalnim izborima za HDZ prvenstveno".
"Anatemisati čitav jedan narod u tom pravcu u najmanju ruku je politički riskantno i ne doprinosi političkoj stabilizaciji prilika u Bosni i Hercegovini i u regiji. Naprotiv, to je još jedna destabilizacija političkih odnosa, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, u kojoj treba da gradimo taj zajednički euroatlantski put Bosne i Hercegovine", naglašava Mehmedović.
Profesor na političkim naukama Sead Turčalo za RSE kaže da je saopćenje HNS-a tzv. prezentizam, odnosno način da se neki događaj iz prošlosti nastoji staviti u današnji kontekst.
"Taj trend pokušava događaje iz ’92. – '95. godine, kada se desilo ono što je pred Međunarodnim sudom u Hagu osuđeno kao udruženi zločinački poduhvat i gdje su učestvovali oni koji su bili osnivači Hrvatske demokratske zajednice, objasniti nekim terorističkim činom u Francuskoj, koji je izvršio neko ko je bio inspiriran jednom ideologiziranom verzijom religije, odnosno ideologijom tzv. Islamske države", smatra profesor Turčalo.
Za njega je ovo pitanje posebno senzitivno u sredini "gdje je nad Bošnjacima muslimanima izvršen genocid, gdje se pokušava na neki način stigmatizirati ili prenijeti na njih taj jedan teret terorističkih napada koji se dešavaju u drugim dijelovima svijeta, a koji se nastoji od strane takvih terorista opravdati nekom vrstom interpretacije islama itd.".
U tumačenju termina "islamski terorizam", profesor Turčalo citira poznatog francuskoj islamologa Oliviera Roya koji kaže da "mi nemamo posla s radikalizacijom islama, već se islamizira radikalizam, radikalizam pojedinaca, radikalizira se neki njihov bijes, neko traganje za nekim smislom".
"Nažalost, uvijek se pokazuje ta vrsta jedne spremnosti da se sve instrumentalizira i da ispadne tako da ovdje imamo jednu širu sliku, jer mi imamo neke blage najave iduće neke blokade države, i onda se koristi svaki mehanizam ili svaka vrsta simbolike koja se može uposliti, pa i ova simbolika vezana za podršku Macronu i stigmatizaciju Bošnjaka prišivanjem tog tereta terorizma, kako bi se vršila neka vrsta dodatnog pritiska i kako bi se čak pokušalo na neki način mobilizirati i međunarodna zajednica da radi na sprečavanju radikalizma", odgovara Turčalo na pitanje je li HNS iskoristio situaciju u Francuskoj za podizanje tenzija pred lokalne izbore u BiH, zakazane za 15. novembra.
'Ne postoji islamski, kršćanski, niti budistički terorizam'
Za novinara i publicistu Mirnesa Kovača saopćenje HNS-a je uvredljivo i nije dobronamjerno. On smatra da je to markiranje i stavljanje mete bosanskim muslimanima.
"To nije od jučer. To se redovno dešava u posljednje dvije decenije kako je problem nasilnog ekstremizma i terorizma veliki problem na globalnoj sceni", kaže Kovač za RSE.
On dodaje da bi "Čoviću bilo bolje da podršku pruža premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću, koji također ima problem s desničarskim ekstremizmom".
Kovač ovu tvrdnju objašnjava činjenicom da se prošlog mjeseca u Zagrebu desio napad za koji je premijer Plenković kazao da ima elemente terorizma, kada je 22-godišnji mladić Danijel Bezuk mecima iz automatskog oružja ranio 31-godišnjeg policajca iz osiguranja Vlade kada je ispalio rafal prema ulaznim vratima Banskog dvora, sjedišta hrvatske Vlade.
"On je bio radikalni vjerski fanatik. U javnim istupima je pokazivao vjerske katoličke privrženosti. Ako bismo bili zlonamjerni, a to ne smijemo, takav jedan čim bismo, prema logici Čovića trebali nazvati katolički terorizam. A to nije uredu. Nema katoličkog, i nema islamskog, i nema budističkog terorizma. Terorizam je terorizam, taktika kojom se zastrašuju ljudi", naglašava Kovač.
Termin "islamski terorizam" iz saopćenja HNS-a izraz je koji su brojni stručnjaci za sigurnost i ranije kritizirali.
Umjesto njega, korektan termin bio bi "islamistički terorizam" ako su teroristički činovi dovedeni u vezu s islamizmom koji se još naziva i političkim islamom, a koji predstavlja širok skup političkih ideologija koje koriste i crpe inspiraciju iz islamskih simbola i tradicije u potrazi za društveno-političkim ciljem.
Ciljevi i nastojanja ovih pokreta široko se razlikuju, kao i njihova tumačenja islamske tradicije i prakse, i kao takvi, o preciznom opsegu i definiciji pojma i dalje se raspravlja u stručnoj javnosti.
Za Kovača BiH je primjer umjerenog islama koji je i najbolja brana islamističkim i ekstremističkim pojavama.
"Ovo je strašenje ljudi Bosnom i islamom u BiH", smatra on.
Ranije izjave francuskog predsjednika o BiH i negodovanje javnosti
Početkom novembra 2019. godine francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je tema brojnih komentara bh. javnosti nakon izjave da je "BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku", odnosno EU.
Macron je to kazao u intervjuu za list The Economist, u kontekstu mogućnosti povratka većeg broja bh. državljana iz Sirije koji su uglavnom boravili na teritoriji koju je ranije kontrolirala militantna organizacija tzv. Islamska država, a koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo terorističkom.
Iz susjedne Hrvatske više puta prije intervjua francuskog predsjednika se spekuliralo o broju "džihadističkih boraca", a bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je izjavljivala da taj broj iznosi i do 10.000 osoba.
Prema službenim podacima, iz BiH je u Siriju i Irak otišlo oko 300 osoba. U Siriji je i dalje oko stotinu osoba u kampovima i zatvorima u dijelu zemlje koji kontroliraju kurdske snage, a broj bh. državljana u pokrajini Idlib za sada nije poznat.
Na saopćenje HNS-a reagirala je i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini saopćivši da je neprihvatljivo da se teroristički napadi u Francuskoj pokušavaju povezati s Bosnom i Hercegovinom.
"Bilo kakav oblik generalizacije je neprihvatljiv, kao i bezuspješni pokušaji prekrajanja historije i pred međunarodnim sudovima utvrđenih istina o karakteru rata u bivšoj Jugoslaviji. Bošnjaci nemaju potrebu nikome dokazivati svoje europejstvo, niti svoj odnos prema islamu. Oni su i kao Bošnjaci i kao muslimani samosvjestan narod i niko ih, ni sa Zapada ni s Istoka, neće učiti ni europskim ni islamskim vrijednostima", stoji u saopćenju Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
I za njih je termin "islamski terorizam" namjerna provokacija.
"Jer, kao što je ovim povodom izjavio i Papa Franjo, neprihvatljivo je povezivanje islama ili bilo koje religije s nasiljem ili s postupcima male skupine ekstremista", navodi se u reagiranju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
