Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je mišljenja da je loše da se trenutna politika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini zasniva na tome da se realizuju strateški interesi Republike Hrvatske u BiH.
U razgovoru za Anadolu govorio je o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, odnosima sa zemljama u regiji i Turskoj, izmjenama Izbornog zakona, odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovom politikom u Bosni i Hercegovini, ali i izazovima sa kojima se susreću povratnici u bh. entitetu Republika Srpska.
"Situacija u Bosni i Hercegovini je već preko tri decenije izuzetno složena. Dakle, mislim na probleme za koje smo mislili da su nestali potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, problemi za koje smo mislili da će otići na pravo mjesto historije, mislim na rad, prije svega, Međunarodnog krivičnog tribunala i međunarodnih sudova koji se tiču rata u Bosni i Hercegovini. Mislim da smo relativno dugo vrijeme čak živjeli u jednoj zabludi, da će se stvari rješavati gotovo same od sebe, da će vrijednosti za koje se mi zalažemo, koje su definitivno univerzalne ljudske vrijednosti, koje govore o jednakosti ljudi, o pravu na istinu, na pravdu, kažnjavanju ratnih zločinaca, da će to pobijediti. Pokazalo se da to nije tačno. Pokazalo da današnji moderni svijet ne počiva na vrijednostima, nego počiva na goloj sili i interesima. Da li je sada vrijeme da uđemo u fazu otrežnjenja od tih zabluda, zavisi prije svega od ljudi u Bosni i Hercegovini", pojasnio je Komšić.
Smatra da je vrijeme da građani i građanke shvate trenutak u kojem se nalazimo i mogu li da izaberu pravi put.
"Ili ćemo se vraćati nazad, u neki oblik '90-tih iz prošlog stoljeća ili ćemo praviti sebi zemlju, državu i društvo da živimo kao normalan svijet, u skladu sa našim mogućnostima. Dakle, to je taj trenutak. Kod nas krize periodično izbijaju. Ovo što smo sada imali priliku da gledamo nije ništa novo. Priča Milorada Dodika je priča koju on priča već skoro 20 godina. Ništa novo. Danas shvatamo da to nije samo retorika, nego plan koji se realizuje, odvija i svake godine taj plan napreduje. Nažalost, to je naš aktuelni trenutak u kojem živimo. Živimo u jednom paradoksalnom trenutku, možemo ga uvjetno zvati bosanskim paradoksom. Da smo svjesni da je situacija, koja je nastala zaključenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, u dobroj mjeri odgovorna za ovo stanje u kojem se nalazimo i svu ovu besperspektivnost", rekao je Komšić.
Međutim, govoreći o alternativama, Komšić smatra da se ne može rušiti međunarodni sporazum jer onda dobijaju oni koji su protiv Bosne i Hercegovine.
"Dobija Dodik koji jedva čeka da mi prvi pokrenemo priču o odustajanju od Dejtonskog mirovnog sporazuma, da bi on dobio odriješene ruke da krene u finalni čin, realizacije projekta secesije ili samostalnosti Republike Srpske ili da svi oni sljedbenici Udruženog zločinačkog poduhvata, odnosno Herceg-Bosne, nastave realizaciju onoga što je počelo još '90-ih godina. Vrlo često to izgleda depresivno na političkom nivou jer se postavlja pitanje šta radite i šta možete da ponudite kao alternativu. A ako krenete da nudite alternativu, vidite da vam je jedina prava alternativa mijenjati neke elemente i samog Dejtonskog ustava. Za to nemate dovoljnu podršku, prije svega, građana, a s druge strane, ta vas situacija sa dejtonskim uređenjem konstantno, na dnevnom nivou guši", izjavio je Komšić.
Prema njegovim riječima, oni u "bh. političkom bloku su skloni da gledaju u strance koji će donijeti spasonosno rješenje".
"To se ne dešava, ne pokazuju volju da se to riješi na način kako bi ova zemlja postajala normalna zemlja, zemlja građanskih prava, reda, zakona i barem malo ekonomskog i socijalnog prosperiteta. Imam utisak da se nalazimo u fazi otrežnjenja i buđenja kada je riječ o realnosti koju živimo. Realnost trenutno po Bosnu i Hercegovinu ne izgleda baš sjajno, ali na nama je da se i dalje borimo i izdržimo u toj borbi. Mislim da ima dovoljno ljudi u Bosni i Hercegovini koji će izdržati u toj borbi i da će, ako ne mi, onda naša djeca živjeti u jednom normalnijem okruženju", naglasio je Komšić.
Milorad Dodik nema kapacitet za sukob
Ustavni sud BiH je u dva navrata odlučio da obilježavanje 9. januara kao tzv. Dana RS nije u skladu sa Ustavom države BiH. Međutim, on se ipak obilježava. Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik u posljednje vrijeme gotovo svakodnevno prijeti otcijepljenjem. Građani u Bosni i Hercegovini su u strahu od ponavljanja dešavanja iz '90-ih.
"Ni 1992. se ne bi desilo sve ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini da nije bilo tadašnje JNA i velike sile koja je stajala na strani Miloševićevog projekta. Danas nema JNA, danas nema te vojne sile koja može oružano, logistički da taj projekat pokuša provesti. Milorad Dodik nema kapacitet za sukob. On to zna. Mi nemamo kapacitet za sukob i mi valjda to znamo. Dodik, po meni, igra vrlo lukavu igru, i dobro mu ide, gdje nas gura u poziciju da mi odustanemo od Bosne i Hercegovine. On je vrlo svjestan da jedini trenutak kada Bosna i Hercegovina dolazi u pitanje, kada može nestati, jeste onaj trenutak kada mi odustajemo od Bosne i Hercegovine", poručio je Komšić.
Naglasio je da smo svjesni da nas ono što smo dobili Daytonom, guši i davi, ali ne smijemo odustati od toga.
"Jer ako mi prvi odustanemo od toga, Dodiku smo otvorili sva vrata da on krene i nastavi svojim putem. On je svjestan te situacije i vrlo lukavo je koristi. Po meni je u ovom trenutku najmudriji izlaz izdržati sve ovo, ne praviti ustupke u ime bilo čega i braniti svoje stavove. Jedini konkretan odgovor u ovoj situaciji jeste ne praviti ustupke ni Dodiku ni Čoviću jer oni nisu dobronamjerni ni prema Bosni i Hercegovini ni prema nama. Oni tvrde da neće s nama da žive. Bez obzira na to, mi smo spremni s njima da gradimo ovu zemlju u korist svih nas", rekao je Komšić.
Trenutna politika Amerike u interesu Hrvatske
Dotakao se i pristupa Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
"Mi nismo u situaciji da rizikujemo i gubimo saveznika kao što su Sjedinjene Američke Države. Čini mi se da dugo nismo shvatali kako funkcioniše politika u SAD-u. One su beskrajno pragmatične u svojim političkim potezima i sklone su brzim rješenjima, ne ulazeći ni u tradiciju, niti kulturu, ni religiju. Mi nismo u situaciji da rizikujemo gubitak prijateljstva SAD-a, ali isto tako moramo imati dovoljno hrabrosti da kažemo kada mislimo da se nešto pogrešno radi. Toliko preferiranje pozicije Zagreba od strane SAD-a u BiH je neprihvatljiva stvar", kazao je Komšić.
Podsjetio je da su oni kreatori Dejtonskog mirovnog sporazuma i mira u Bosni i Hercegovini.
"Ne mogu protežirati poziciju i interese Zagreba na račun interesa BiH što se sada dešava. Mislim da je loše da trenutna politika SAD-a u BiH se zasniva na tome da se realizuju strateški interesi Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Mislim da je to loše", poručio je Komšić.
Odnosi sa Hrvatskom i Srbijom
Govorio je i o odnosima sa Hrvatskom i Srbijom i uplitanju u unutrašnje stvari u Bosni i Hercegovini.
"Dejtonskim mirovnim sporazumom, Srbiji je data mogućnost da preko Republike Srpske, da Beograd uvijek ima mogućnost da drži suverenitet Bosne i Hercegovine u svojoj ruci. Vučić će uvijek reći da poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, nikada neće reći da poštuje suverenitet. Zagreb hoće to isto i način da dođe do tog mehanizma, da drži naš suverenitet u rukama, jeste ova priča o izmjenama Izbornog zakona, legitimnom predstavljanju, jer i Zagreb tu vidi svoju šansu da zgrabi taj dio suvereniteta BiH na način kako je to uradila Srbija", pojasnio je Komšić za Anadolu.
Mišljenja je da Hrvatska želi da utiče u BiH, da se odluke ne mogu donositi bez njihove saglasnosti. A to je, prema Komšićevim riječima, zapravo legitimno predstavljanje.
"To vam je priča o Predsjedništvu, o Domu naroda gdje Hrvatska kroz HDZ BiH, kao filijalu svojih političkih i ekonomskih interesa u BiH, hoće to da uokviri u ustavni aranžman. To je taj pritisak koji trenutno trpimo. SAD vide rješenje u tome, da se to Hrvatskoj omogući i to bi kao stabilizovalo situaciju u BiH. Svi se miješaju u unutrašnje poslove BiH, ko god stigne, miješa se", istakao je Komšić.
U ovom trenutku neupitna je hrvatska podrška evropskom putu BiH, ali uz posebno naglašenu potrebu rješavanja konstitutivnosti Hrvata. Niz je otvorenih pitanja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske koja se decenijama ne rješavaju.
"Ljudi neće da to riješe. Žele da nas drže u stanju takvom da mi ne možemo riješiti ta pitanja. Zadnji pokušaj da se riješi pitanje granice sa Hrvatskom, davno je to bilo dok je pokojni Ivica Račan bio premijer. On je zadnji koji je pokazivao volju da se to riješi na način kako je to regulisano sporazumom Izetbegović-Tuđman. Poslije toga, sa Hrvatskom više ne možete da razgovarate o tom pitanju. Neće da riješe pitanje granice. Isto postupa Hrvatska, isto postupa Srbija, kada je riječ o granicama jer granice treba da vise u zraku i da nisu zvanično prihvaćene. Jedino sa Crnom Gorom to imamo završeno. Tu nemamo više nikakvih dilema o kakvim odnosima je riječ", naglasio je Komšić.
Smatra da su i granice i imovinsko-pravni odnosi načini da se na neki način Bosna i Hercegovina drži u jednom međunarodno-pravnom vakumu.
Izmjene Izbornog zakona
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je 19. decembra najavio nametanje odluke o integritetu izbornog procesa, ukoliko domaći lideri ne usvoje te izmjene.
"Ako je riječ o tehničkim izmjenama, koje će onemogućiti izborne prevare, uvođenjem nekih novih tehnologija, onda je ok. Jer očigledno mi ne možemo doći do te saglasnosti unutar nas o unapređenju izbornog procesa na način da on bude manje opterećen prevarama i krađama. Jasno mi je da iz Republike Srpske, i Dodik i opozicija, svako iz svojih razloga, neće to podržati. Možda je neko naivan očekivao da će opozicija biti za to, ali neće biti za to jer se boje da tim aktom ne daju legitimitet Schmidtu. Čoviću to ne odgovara jer se boji, ako Schmidt to uradi, a nije mu nametnuo izmjene Izbornog zakona koje interesuju njega i Zagreb, a to je ovo tzv. legitimno predstavljanje. Ispada da samo nama, u ovom dijelu BiH, odnosno Federacije BiH, odgovara da se to uradi", rekao je Komšić.
Otvoreni Balkan
Otvoreni Balkan je godinama najavljivan kao važna inicijativa saradnje zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, Otvoreni Balkan je uspio okupiti samo tri članice - Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Premijer Albanije Edi Rama je u ljeto 2023. poručio da je Otvoreni Balkan završio misiju.
"Mislim da je Berlinski proces daleko korisnija incijativa za Bosnu i Hercegovinu. Otvoreni Balkan je bio, po meni, zamišljen kako bi realizovao u najvećoj mjeri strateške interese Beograda i Tirane, a ne zemalja koje bi trebale da budu u toj priči oko Otvorenog Balkana", naveo je Komšić.
Kako je kazao, ne vidi šta je Bosna i Hercegovina konkretno mogla da dobije sa Otvorenim Balkanom, a da već nema sa Berlinskim procesom.
"Otvoreni Balkan je uvijek bio nula eura, kada govorimo o materijalnim stvarima, a Berlinski proces je nosio i finansijska sredstva, za naše prilike značajna", rekao je Komšić.
Evropski put BiH
Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u EU, ali pod određenim uslovima koje mora ispuniti do marta 2024.
"Kada bi pregovori mogli početi to više niko živ ne zna, ne znaju čak ni u Briselu. Trenutno se vodi rasprava između Brisela i Bosne i Hercegovine na tom nivou: 'Dajte usvojite taj neki zakon pa da vam kažemo da ste ušli u fazu otpočinjanja pregovora, ali vam ne možemo reći datum'. Datum je nešto što niko ne zna kada bi se moglo desiti. Dakle, mi i ako na proljeće dobijemo to otpočinjanje pregovora, to jeste mali pomak, ali praktično ne znači ništa. Jer ne možemo da dobijemo datum kada će početi ti pregovori. I to vam niko u Briselu čak i ne nudi", istakao je Komšić.
Prema njegovim riječima, niko u Briselu još i ne želi da počne pregovore s BiH.
"Ne možemo očekivati ništa u neko dogledno vrijeme jer i Evropa rješava neke stvari unutar sebe i nije sposobna da prihvati Zapadni Balkan u ovom trenutku. Evropa ima problema unutar sebe. Čini mi se da u ovoj situaciji, dok zemlje članice EU malo drugačije ne riješe svoje odnose, da će sve biti na čekanju što se tiče Zapadnoj Balkana, ne samo Bosne i Hercegovine", pojasnio je Komšić.
Odnosi BiH i Turske
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine govorio je i o tradicionalno prijateljskim odnosima Bosne i Hercegovine i Turske i poljima gdje vidi mogućnost napretka saradnje dvije zemlje.
"Turska je sama po sebi zemlja koja je važna. Zemlja koja je značajno narasla, pogotovo otkako je predsjednik Recep Tayyip Erdogan taj koji vuče konce u Turskoj. To samo zlonamjerni mogu osporavati. To se vidi golim okom, da je Turska porasla i postala bitan geopolitički igrač. I ranije je bila važna zbog svog položaja i veličine, ali sada je postala geopolitička sila. I to se vidi gotovo svakodnevno. Ono što nama zapravo godi jeste prijateljstvo Turske. Mislimo da nam je važno", naglasio je Komšić.
Poručio je da je Turska nesumnjivo veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i da to prijateljstvo treba razvijati i graditi.
"Vrlo često je Republika Turska sklona da nekad čak i na račun svoje štete, podrži neke konkretne poteze u Bosni i Hercegovini. Gotovo je nevjerovatno da imate jednu stranu zemlju koju će svi u Bosni i Hercegovini dočekati prijateljski. To ne postoji u Bosni i Hercegovini, da se slažemo oko bilo koje uloge, bilo koje zemlje, osim Turske. Da će vam svi zvaničnici, bez obzira ko su i šta su, koja politička opcija, reći: 'Da, Turska je prijatelj'. Za svaku drugu zemlju, SAD, Rusiju, Njemačku, Francusku, uvijek će se naći neko u Bosni i Hercegovini koji će reći da oni nisu naši prijatelji. Ali, za Tursku vam to neće reći. Republika Turska je uspjela sebe pozicionirati u Bosni i Hercegovini na tu poziciju. Dakle, svi hoće prijateljstvo sa Turskom, svi hoće saradnju sa njom, svi u BiH vide koristi od te saradnje. Mislim da je Turska u ovom trenutku najprihvatljiviji međunarodni sagovornik za najveći broj Bosanaca i Hercegovaca", istakao je Komšić.
Mišljenja je da je to jedna od interesantnih stvari u ovim odnosima.
"Naravno, te odnose treba i dalje razvijati, treba ih graditi. Sigurno i Turska ima nama šta prigovoriti, barem ono što ja znam, ali znam da sada nije trenutak da otvaram te teme. Znam šta je Turska očekivala od nas u Sarajevu, vlasti u Sarajevu, a to nije realizovano. Ali, bez obzira na sve, odnose i saradnju sa Turskom treba učvršćivati, graditi…Mogu vam reći da će moj mandat, još tri godine, biti posvećen tome, da se odnosi sa Turskom još više učvrste", poručio je Komšić za Anadolu.
Naveo je da se saradnja uvijek može razvijati na polju ekonomije.
"Politički uvijek možemo računati na Tursku. U Republici Turskoj imamo vjernog saveznika i kada je riječ o NATO-u. Možete uvijek tražiti pomoć, oni će vam je uvijek pružiti. Ja bih u narednom periodu volio da vidim saradnju u oblasti namjenske industrije i vojnu saradnju sa Turskom. Turska je daleko odmakla na tom polju", kazao je Komšić.
Napadi na povratnike u RS
U posljednje vrijeme zabilježeni su napadi na povratnike u bh. entitetu RS i provokacije.
"Moramo insistirati, prije svega, da pravosuđe radi svoj posao. Vidite šta je apsurd tih napada na povratnike. Policija reaguje nakon napada, u većini slučajeva privede odgovorne, a pravosuđe to ne procesuira. Pravosuđe je ključni faktor da se stvari počnu slagati u ovoj zemlji.
