Tvorac istodobno romantične i sablasne poeme “Gavran”, možda najpotresnije poetske posvete izgubljenoj ljubavi, te proznih djela kao što su “Crna mačka”, “Ukradeno pismo”, “Pad kuće Usher” i “Umorstva u Ulici Morgue”, sazdanih na efektima groze, napetosti i prenaglašenih osjetilnih senzacija, u matičnoj knjizi upisan je kao Edgar Poe. Rano je ostao bez roditelja, pa se o njemu brinula porodicaj Allan. Kako nikada nije legalno posvojen, prezime Allan uzeo je kao srednje ime.
Kao osamnaestogodišnjak, pristupio je američkoj vojsci, a poslije tri godine upisao se na čuveni West Point, vojnu akademiju za obrazovanje časnika. Ondje se zadržao kratko – izbačen je zbog disciplinskih problema, nakon čega se skrasio u Baltimoreu te započeo književno-publicistički rad, piše Povijest.hr. Prvu zbirku pjesama, “Tamerlane i druge pjesme”, objavio je o vlastitom trošku. Nakon što je s kratkom pričom “Poruka u boci” osvojio pedeset dolara, započinje karijeru spisatelja. Pisao je recenzije, kritike, eseje, pjesme i pripovijetke, uređivao i izdavao časopise te držao predavanja.
Pred krčmom “Gunner’s Hall”
Vječno je živio na rubu siromaštva, a duboku depresiju pokušavao je liječiti alkoholom i opijatima, čineći je još gorom. Kao dvedesetšestogodišnjak, nesređeni poeta u tajnosti se oženio vlastitim sestričnom Virginijom Clemm, kojoj je u to doba bilo tek trinaest godina. Brak je, dakako, bio nesretan. Gospođa Poe napustila je ovu dolinu suza vrlo mlada – preminula je od tuberkuloze prije dvadeset četvrtog rođendana. Dirljiva poema “Annabel Lee” posvećena je upravo njoj.
Dana 27. septembra 1849. godine, Poe je trebao je putovati iz Richmonda u Philadelphiju, kako bi kolegi pomogao oko uređivanja nekih soneta. Umjesto u “gradu bratske ljubavi”, završio je u Baltimoreu. Nitko ne zna kako je ondje dospio no, kad je 3. oktobra konačno pronađen, bio je u iznimno lošem stanju. Ležao je na prljavoj cesti ispred krčme “Gunner’s Hall”, u pomućenom stanju svijesti i odjeven u tuđu odjeću. Dobri Samaritanci odveli su ga u obližnju bolnicu, pokušavajući doznati što mu se dogodilo, ali je Poe bio sve samo ne koherentan.
Tajanstveni Reynolds
Zadnje dane života proveo je u limbu između nesvijesti i bunila, a kad bi otvorio usta, uglavnom je izvikivao prostote ili čiste besmislice. U toj deliričnoj logoreji, jedno je bilo konstanta: ime Reynolds. Ponovio ga je, ispričali su svjedoci, stotine puta. Tko je taj čovjek bio – ako se uopće radilo o čovjeku – nikad se nije doznalo.
Napaćeni pjesnik izdahnuo je nakon četiri dana provedena u bolnici. Od tog trenutka do danas, teorije o njegovoj misterioznoj smrti gomilaju se. Tumor mozga, trovanje živom, bjesnoća, pa i obična gripa spominjani su kao možebitni uzroci smrti, no liječnici smatraju kako niti jedan od njih nije vjerojatan.
Prinuđen na glasanje?
Moguće je da se “prokleti pjesnik” slučajno ili namjerno otrovao alkoholom – ta svima su bile poznate njegove psihoze, pokušaji samoubojstva i pretjerivanje u svakovrsnim opijatima – no to ne objašnjava kako je završio u tuđoj odjeći. U moru teorija, jedna se ističe kao vrlo uvjerljiva. Prema njoj, Poe je ubijen. Preciznije, bio je žrtva neobične i zastrašujuće metode kojom se u Americi devetnaestog stoljeća primoravalo ljude na glasovanje.
Naime, bande koje su radile za određene stranke čovjeka bi presrele na ulici te odvukle u kakav sobičak. Ondje bi ga prisilile da pije ili konzumira opijum do granice gubitka svijesti te natjerale da, pod njihovim nadzorom, ubaci listić u glasačku kutiju. Ako bi žrtva odbila glasovati, banda bi je pretukla, unakazila ili čak ubila.
“Glasače” su tjerali da na biralište iziđu više puta u jednom danu a, kako bi prikrili njihov identitet, oblačili su ih u različite odjevne kombinacije. Najčešće se radilo o prnjama – baš poput onih u kakve je Poe bio odjeven kad je nađen u zagrljaju smrti. Ova teorija ujedno objašnjava pjesnikovo bunilo a dodatno uvjerljivom je čini podatak da je nesretni čovjek pronađen na dan glasovanja, ispred krčme koja je služila kao biračko mjesto!
