PSIHOLOŠKI UZROK

Stres može uzrokovati sljepoću? Otkrića savremenih istraživanja i kada treba potražiti pomoć

Dugotrajni stres može ubrzati pojavu očnih bolesti poput makularne degeneracije i glaukoma. Usto, stres i srodna ponašanja mogu kratkoročno pridonijeti suhoći očiju.

Psihogena sljepoća, oblik sljepoće bez prepoznatljivih strukturnih problema, ali psihološki uzrok, može biti uzrokovana stresom. Evo kako je stres povezan s promjenama u vidu.

Koncept stresa koji dovodi do oštećenja vida nije nedavno otkriće, a korijeni sežu najmanje 3.000 godina u prošlost. Savremena istraživanja također podupiru ideju da stres može biti faktor koji pridonosi gubitku vida.

Stres može izazvati mutni vid

Stres može igrati ulogu u izazivanju mutnog vida kroz različite mehanizme, uključujući isušivanje očiju. Studija iz 2022. je otkrila vezu između bolesti suhog oka i depresije ili anksioznosti. Lijekovi koji se koriste za stres ili tjeskobu, poput tricikličkih antidepresiva, također mogu dovesti do simptoma poput širenja zjenica i zamagljenog vida.

Istraživanja sugeriraju da je percipirani stres faktor rizika za središnju seroznu korioretinopatiju (CSCR), koja rezultira nakupljanjem tekućine u makuli, što uzrokuje zamagljen vid.

Utvrđeno je da anksioznost i depresija doprinose napredovanju glaukoma, pri čemu je zamućen vid često rani simptom.

Trenuno se istražuje mogućnost da stres uzrokuje sljepoću, ističući psihogenu sljepoću ili poremećaj konverzije, koji se može dogoditi bez strukturnog oštećenja oka nakon traumatskog događaja.

Stres utječe na vid na različite načine, a hormoni poput adrenalina i kortizola izazvani stresom dovode do promjena u tijelu. Ove promjene s vremenom mogu oštetiti oči smanjenjem protoka krvi u mrežnicu i vidni živac te povećanjem očnog pritiska. To može pridonijeti razvoju očnih bolesti sa simptomima kao što su osjetljivost na svjetlo, tunelski vid, naprezanje očiju, dvoslike, bol u očima i smanjena vidna oštrina.

Kada trebate potražiti pomoć?

Rješavanje problema vida povezanih sa stresom prvenstveno uključuje tehnike za smanjenje stresa. Strategije za upravljanje stresom uključuju redovitu tjelovježbu, uravnoteženu prehranu, uključivanje opuštajućih aktivnosti poput joge i šetnje prirodom, vježbe dubokog disanja, osiguravanje odgovarajućeg sna, smanjenje unosa kofeina i traženje terapije.

Preporučuje se hitna liječnička pomoć oftalmologa za sve primjetne promjene u vidu, kao što su iznenadni gubitak, zamućenje ili poteškoće s čitanjem. Ako stres postane nekontroliran i remeti svakodnevni život, od pomoći može biti savjetovanje sa stručnjakom za mentalno zdravlje.