Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.
Usituaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stepen pripravnosti.
“U našem se mozgu pokreće reakcija“, objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Uprave za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informisanih zdravstvenih odluka.
Signalni molekuli koji se nazivaju hormoni stresa, poput noradrenalina, adrenalina i kortizola, odlaze u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reaguje. Takvo stanje u sklopu kojega organizam bira da se bori , bježi ili se paralizuje, bilo je važno za naše praistorijske pretke kada su se, primjerice, iznenada suočavali sa zvijeri.
Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su porodični ili finansijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili preopterećenje u užurbanom digitalno povezanom svijetu.
Ti okidači uzrokuju hroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time izazivaju biohemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.
“No studije nisu nedvosmisleno pokazale direktnu vezu između stresa i konkretnih bolesti”, kaže Suhr.
Ipak, razne su bolesti u korelaciji s hroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imuni sistem i tako nas čini podložnijima infekcijama. Zato, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.
Kakav je uticaj stresa na određene tjelesne funkcije?
Gastrointestinalni trakt
Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a “to mnoge ljude čini sklonima dijareji”, otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni ljekar u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u univerzitetskoj bolnici Charité.
Hronični stres takođe može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.
Kardiovaskularni sistem
Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, a hronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je hronično visok krvni pritisak.
“Moguće su i srčane aritmije”, upozorava Adli.
Hronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.
Muskulatura
Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.
Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sistemu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
Metabolizam
Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visokog nivoa holesterola.
“Budući da osjeća težinu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti”, objašnjava Adli. “Istovremeno hormoni stresa pokreću otpornost na insulin”, povećavajući visinu šećera u krvi.
Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.
Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i ubrzati metaboličke poremećaje.
Mentalno zdravlje
“Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na hronični stres”, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a “najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija”, upozorava Adli.
Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično propraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napade panike.
Dakle, ako mislite da ste pod hroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tokom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovna tjelovježba takođe pomaže.
Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.
“Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i direktno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela”, zaključuje Adli, prenosi RTCG.
