Kao i svake godine u februaru, bavarska metropola Minhen postala je na tri dana poprište mnogobrojnih rasprava o trenutnoj sigurnosnoj situaciji u svijetu. Teme Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) su ove godine, kako se moglo i očekivati, rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku. Ova dva krizna žarišta su se tematski definirala većinu rasprava tijekom trodnevne konferencije u luksuznom hotelu Bayerischer Hof.
Prilika za bilateralne razgovore
No osim rasprava otvorenih za javnost, MSC je još iz perioda Hladnog rata poznat po zakulisnim razgovorima državnika koji su se u javnosti inače držali podalje jedan od drugog, ali su im velika koncentracija važnih sudionika i labirinti luksuznog hotela pružali priliku za intimnije razgovore daleko od očiju predstavnika medija.
To znaju i državnici zemalja zapadnog Balkana za koje je sastanak u Minhenu neizostavni termin na početku političke godine. I ove godine u Bayerischer Hofu su se našli predsjednici država i vlada svih zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije ali oni sami, s izuzetkom makedonskog predsjednika Steve Pendarovskog i njegovog crnogorskog kolege Jakova Milatovića, nisu učestvovali na javnim panelima.
Aleksandar Vučić se tako sastao s britanskim i kineskim ministrima vanjskih poslova Davidom Cameronom i Wangom Yiem, izaslanstvom američkog Senata kao i neslužbenim domaćinom, premijerom savezne pokrajine Bavarske Markusom Söderom, kojeg je pozvao da posjeti Beograd. Svima njima Vučić se, kako je rekao novinarima u Münchenu, požalio na položaj Srba na Kosovu.
U isto vrijeme je u bavarskoj metropoli boravio i kosovski premijer Albin Kurti koji je, prema saopćenju njegova ureda, u razgovoru s predstavnicima američkog Senata sa svoje strane za najnovije probleme koji su nastali nakon odluke o zabrani dinara optužio službeni Beograd. Jeanne Shaheen, članica Odbora Senata za vanjsku politiku, rekla je tijekom panela o Balkanu, kako je razgovarala i s Vučićem i s Kurtijem i poručila im da se "obje strane moraju pomaknuti".
Sarajevo mora pokazati rezultate u reformskom procesu
Hrvatski premijer Andrej Plenković se nije bavio Srbijom i Kosovom nego svojom omiljenom temom kada je na međunarodnom parketu: podrškom Hrvatske BiH na putu ka Evropskoj uniji. Član predsjedništva BiH Denis Bećirović je istovremeno na jednom od panela apelirao na Brisel da u martu otvori pregovore s BiH o punopravnom članstvu u EU.
Povjerenik njemačke vlade za Zapadni Balkan Manual Sarrazin rekao je za DW na rubu konferencije kako sada od koalicije u Sarajevu ovisi otvaranje pregovora.
"Koalicija je odaslala oprezne signale oko napretka kada su reforme u pitanju kako bi nam omogućila da pozitivno pratimo ovaj put, ali mi moramo vidjeti i konkretne rezultate na terenu", rekao je Sarrazin.
Drugim riječima: vi morate ipak nešto učiniti ako želite da vas mi poguramo. I Sarrazin je pitanje članstva u Evropskoj uniji povezao s pitanjem stabilnosti i sigurnosti, posebno u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu.
EU članstvo kao garant sigurnosti
I inače je tokom raznih rasprava na MSC-u u više navrata za zemlje Zapadnog Balkana članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji isticano kao garant za mir i sigurnost. No da put do Evropske unije nije lak, požalio se makedonski predsjednik Stevo Pendarovski koji je iznova ukazao na apsurdnu bugarsku blokadu pregovora o članstvu. No na panelu je bilo riječi i o problemima Crne Gore i Hrvatske koje još nisu riješile svoje granice što bi se moglo pokazati kao otegotna okolnost crnogorskom stremljenju za članstvo u EU.
Pendarovski na problem blokade pregovora gleda isključivo kao na problem Evropske unije. Toga je svjestan i Sarrazin.
"Ako na zapadnom Balkanu Evropska unija pokaže da nije u stanju riješiti probleme kako će nas shvatati ozbiljno kada su u pitanju mnogo veći globalni problemi", rekao je Sarrazin za DW. On je ukazao na to kako je u Münchenu i Miroslav Lajčak, posebni povjerenik EU za pregovore Srbije i Kosova ali je rekao kako "trenutno nema ništa novog za reći" kada je u pitanju napredak u približavanju Beograda i Prištine.
Pogubni ruski utjecaj na Balkanu
Analitičari i dalje utjecaj Rusije na Balkanu vide kao jedan od najvećih faktora nestabilnosti. ,
„Rusija tako kako djeluje ne djeluje samo protiv Ukrajine. Rusija je svugdje u svijetu destabilizirajući čimbenik. Rusija pokušava destabilizirati i Balkan…nama ne trebaju novi sastanci nego trebamo odmah podržati Ukrajinu i dati joj ono što je potrebno", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen na panelu o sigurnosnoj ulozi Evropske unije.
Analitičarka i specijalistica za zapadni Balkan Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) Frauke Seebass rekla je za DW kako proruski narativ u mnogim dijelovima zapadnog Balkana, a posebno u onima koji su pod utjecajem Beograda, i dalje predstavlja veliki sigurnosni problem.
"S obzirom na novonastalu geopolitičku situaciju, zabrinjava i blizina s Rusijom te sve otvorenije nepoštivanje temeljnih demokratskih vrijednosti. Javna komunikacija sve je drastičnije antizapadnjačka, a Rusija se prikazuje kao najvažniji saveznik. Izgledi za pridruživanje EU izgubili su vjerodostojnost, a time i učinkovitost tokom godina, što dodatno ograničava utjecaj zapadnih aktera", kaže Seebass.
Što se tiče Crne Gore, kako kaže njen predsjednik Milatović, ugled Rusije je u silaznoj putanji.
"Nema razumijevanja za aktivnosti koje Rusija ima u Ukrajini. Moje je mišljenje da je Rusija izgubila utjecaj u Crnoj Gori", rekao je Milatović na panelu o Balkanu u subotu navečer.
Opasnost od rata ipak mala
Iako se čini da EU ali i SAD ulažu napore da se na zapadnom Balkanu ne otvore nova žarišta koja bi ugrozila fokus energije na Ukrajinu, stručnjaci poput Seebass ipak ne vide direktnu opasnost od ratnih sukoba na Balkanu.
"S obzirom na rastuće napetosti, često se radi poređenje s devedesetim godinama prije početka postjugoslavenskih ratova. Međutim, sigurnosna situacija je drugačija: tri zemlje zapadnog Balkana koje nisu članice EU sada su članice NATO-a, a međunarodne vojne misije čine rat malo vjerovatnim", kaže Seebass.
