Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog, naveo je u tekstu za Anadolu da je svakodnevno potrebno ukazivati na napredak u dijagnostici i liječenju atrijalne fibrilacije koji dovodi do značajnog reduciranja broja moždanih udara te nastanka srčane slabosti.
Nurkić kao stručnjak u ovom tekstu želi širu javnost upoznati sa osnovnim informacijama, rizicima i liječenjem atrijske fibrilacije, koja je najčešći poremećaj srčanog ritma, s prevalencijom između dva i četiri posto kod odraslih.
Uprkos poboljšanim mogućnostima liječenja, pacijenti i dalje pate od moždanog udara, zatajenja srca i prerane smrti.
Postoje različite strategije za optimizaciju liječenja kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom.
Kod mnogih pacijenata, fibrilacija atrija je asimptomatska, a prva manifestacija je iscrpljujući moždani udar, zatajenje srca ili gubitak svijesti.
Nakon postavljanja dijagnoze, izračunava se rizik od nastanka moždanog udara te propisuju lijekovi koju razrjeđuju krv kako bi se smanjio rizik od nastanka moždanog udara.
Sljedeći korak je regulisanje srčanog ritma – gdje je postizanje normalnog sinusnog ritma prioritet, kako bi se poboljšao ishod pacijenata, kao što su smanjenje simptoma, poboljšanje kvalitete života i smanjenje rizika od moždanog udara, zatajenja srca, hospitalizacije i kardiovaskularne smrti.
Pored uključivanja lijekova koji razrjeđuju krv i kontrole srčanog ritma kod svakog pacijenta sa atrijalnom fibrilacijom treba uzeti u obzir i nekoliko drugih faktora kako bi se osigurala optimalna terapija uključujući da li imaju druga povezana stanja kao što su srčana slabost, bolest bubrega, postojanje kardiovaskularnih faktora rizika, uključujući visok krvni pritisak i nezdrav način života i njihovo genetsko opterećenje, navodi Nurkić.
