Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ulice glavnog grada Bosne i Hercegovine Sarajeva i drugih gradova širom zemlje okićene su državnim zastavama.
Građani Bosne i Hercegovine odabrali su put nezavisnosti na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine. Od 64 posto građana s pravom glasa koji su se odazvali glasanju, na pitanje da li su za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive, 99,44 posto glasalo je "za".
Referendum je održan po preporuci Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji (Badinterove komisije), u završnoj fazi raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Na njemu, bosanskohercegovački građani velikom većinom izjasnili su se za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda u kojoj će uživati sva prava i slobode, bez bilo kakve diskriminacije.
Nezavisnost su podržali uglavnom Bošnjaci i Hrvati, dok je veći broj Srba bojkotirao referendum usljed SDS-ovog poziva da ne glasaju na referendumu.
Rezultati referenduma prihvaćeni su 6. marta iste godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Referendum je bio svojevrsna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu, ali i uvod u krvavi rat koji je okončan 1995. godine potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Vlasti bh. entiteta Republike Srpske osporavaju ovaj dan, te se on zbog toga obilježava samo u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
