KAKO BI SVIJET IZGLEDAO?

Šta bi se dogodilo kada bi eruptirao supervulkan na Zemlji? Naučnica opisala strašne posljedice

Iako u svijetu postoji samo 14 poznatih supervulkana, dovoljno je da samo jedan eruptira i da se Zemlji dogodi nezamislivo. Nažalost, razlika između supervulkana i običnog vulkana je prilično velika. Šta je supervulkan? Supervulkan s vulkanskim indeksom eksplozivnosti (VEI) od 8, što je najveći zabilježeni indeks, ima potencijal proizvesti erupciju s velikim utjecajem na globalnu klimu i ekosistem.

Kada je bio posljednji? Prema Nacionalnom historijskom muzeju, najnovija super erupcija dogodila se kod Taupō vulkana na Novom Zelandu, prije otprilike 26.500 godina.

Šta bi se dogodilo ako bi supervulkan eruptirao? Da bismo stekli neku predodžbu o tome što bi se dogodilo, možemo pogledati erupciju vulkana Tambora 1815. godine, koja je imala VEI od 7.

Ovdje situacija postaje podosta depresivna. Vjeruje se da je bilo oko 10.000 do 11.000 smrti izravno uzrokovanih vulkanskim efektima. Također je bilo dodatnih 49.000 do 90.000 smrti od gladi i epidemija koje su se pojavile nakon erupcije na otocima Sumbawa, Lombok i Bali.

Da ne spominjemo smanjenje globalnih temperatura u sljedećoj godini što je dovelo do gladi u brojnim regijama.

Kako bi svijet izgledao

Dakle, nije baš obećavajuće. Šta kažu stručnjaci? "Supervulkani mogu proizvesti vrlo rijetke i vrlo velike 'supererupcije' - poput onih rekonstruiranih u Yellowstoneu, Taupou i Tobi", rekla je dr. Katie Reeves, nastavnica na Univerzitetu Warwick, za Metro. "Stvarni broj supervulkana na Zemlji nije potpuno poznat jer se većina našeg znanja temelji na rekonstrukciji prošlih supererupcija, budući da nismo svjedočili nijednoj od ovih tokom ljudske historije. Vrlo je vjerojatno da bi, zbog međusobno povezane prirode klime i Zemljinih sistema, učinci nakon supererupcije bili vrlo rašireni", naglasla je još.

"Vidjeli bismo pad globalnih temperatura od 1-3 °C u roku od šest mjeseci, koji bi trajao pet do deset godina. Poljoprivreda bi patila zbog manje sunčeve svjetlosti koja doseže usjeve, a ekstremni vremenski uvjeti poput mraza i suše bili bi česti. Glavni klimatski obrasci poput El Niña i monsuni također bi mogli biti pogođeni, što bi utjecalo na stotine miliona ljudi. Također bi bilo ozbiljnih posljedica za sigurnost vode, jer bi padalo 5-10 posto manje oborina, energije i financija", pojašnjava još.

U današnje vrijeme, to bi imalo velike posljedice i za zračni promet. "To ima velike posljedice za zračni promet, kao što smo vidjeli s mnogo manjom erupcijom Eyjafjallajökulla na Islandu 2010. godine", rekla je. "Ove supererupcije također mogu proizvesti sumporne plinove koji također mogu doseći stratosferu zbog visine stupova - to može reagirati s vodenom parom u atmosferi i stvoriti sumporne aerosole koji mogu raspršiti dolaznu radijaciju i privremeno ohladiti klimu, poznatu i kao 'vulkanska zima", zaključila je.