U prošloj godini zabilježen je rekordan broj prijava kršenja potrošačkih prava s ukupno 1.400 žalbi, rekao je ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić.
Marić je pojasnio kako se jedna trećina žalbi odnosila na usluge općeg ekonomskog interesa, poput isporuke vode, električne energije i slično, dok se druga trećina odnosila na telekomunikacijski sektor, odnosno zatamnjivanje kanala, izbacivanje kanala iz programskog sadržaja, jednoobrazno dizanje cijena od strane telekom operatera i dr.
"Preostale žalbe odnosile su se na uopće usluge, od probijanja garantnog roka, pokvarene veš mašine, pokvarene televizije, načina servisiranje robe. S druge strane, desetak posto žalbi odnosilo se na finansijski sektor, bankarstvo, mikrokreditne organizacije, osiguranje, turistički sektor… Preko 80 posto tih žalbi uspješno riješimo, dok se, nažalost, u 20 posto slučajeva događa da trgovac odbije žalbu ili da to eskalira prema sudu. Dio žalbi bude odbačen kao neosnovan", rekao je on.
Govoreći o načinu sprečavanja ''divljanja cijena'', Marić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina slobodno ekonomsko tržište, kapitalističko i demokratsko uređeno tržište, te da se razlike u cijenama ne mogu regulirati. Apelirao je građanima da pokušaju izbjeći impulzivnost kupnje, da razmisle treba li im neki proizvod te je li zaista točna akcija koja je prikazana u dućanu.
Zamrzavanje cijena
Marić smatra da zamrzavanje cijena u ovom trenutku možda i nije najmudrija odluka koja je donesena. Iako odluka nije loša, kako ombudsman ističe, radi statistike je trebala biti donesena prije jednu ili dvije godine.
"U trenutku zamrzavanja cijene su bile na vrhuncu. Već sada imate na stranicama UN-a da su cijene na slobodnim svjetskim tržištima od ljeta 2022. godine u padu, za 20 do 40 posto većine proizvoda, osim šećera. To se polako reflektira i te cijene se vrlo brzo mogu vidjeti na policama u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj", istaknuo je ombudsman.
Spomenuo je i kazne za kršenje zaštite potrošača, rekavši kako su one propisane raznim zakonima, a kreću se u rasponu od 500 maraka do 20.000 maraka.
"Kazne su sasvim adekvatne. Međutim, problem je što nedostaje broj inspektora na terenu. Kantonalni inspektorat u HNK ima ukupno četiri inspektora. Ako uzmemo u obzir da u kantonu ima više od hiljadu dućana, oni fizički ne mogu obići sve objekte, ugostiteljske objekte, kafiće, hotele ili trgovine", naglasio je on.
Digitalne prevare
Upozorio je i na prevare u digitalnom poslovanju koje se značajno razvilo u BiH od pandemije koronavirusa.
"Manje-više 99 posto žalbi uspješno se riješi jer je i trgovcima cilj da imaju dobar imidž. Međutim, žalbe koje ne možemo riješiti su zapravo krivična djela, prevare i krađe, prije svega putem prodaje na društvenim mrežama gdje se neki pojedinci, koji i ne moraju biti u BiH, predstavljaju kao trgovci i prodaju proizvode i usluge koje zapravo ne postoje. To je veliki problem, ne samo kod nas, nego i u regiji. Taj segment zakonski donekle jeste popraćen u BiH, ali trebat će i tu raditi na unapređenju prema Evropskoj uniji", smatra Marić.