Evropsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, a jedna od prvih reakcija stigla je od premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je kazao kako je ovo veliki dan za Bosnu i Hercegovinu.
„Ono što ćemo sad sigurno vidjeti u sljedećem razdoblju je novi entuzijazam svih ključnih političkih aktera u BiH, čvrsto stavljanje sidra na europski put BiH i njenu bolju stabilnost i funkcionalnost“, rekao je Plenković, te dodao: „Ovo je danas veliki dan za BiH, sva tri konstitutivna naroda i posebna poruka podrške Hrvatske svima skupa, naročito Hrvatima kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu u BiH. Evo, to je jedna od ljepših vijesti koju smo mogli imati za zaokruživanje naših međunarodnih aktivnosti na kraju ovog mandata.“
Plenković je dodao kako je odluka o tome da zemlja krene u pristupni proces prema članstvu u EU-u „ključna za opstanak, funkcionalnost, reformske napore za BiH i da ovo predstavlja jedan strateški korak“.
„Ovo nije samo tehničko pitanje, ovo je velika geopolitička, strateška poruka EU-a svim narodima, svim liderima, svim institucijama, svim političkim strankama. Šansa otvaranja ovih vrata je za stabilnost i za razvoj BiH i, u konačnici, ono što je najbitnije, bolji ekonomski i socijalni standard naših susjeda. Neka taj val kojeg smo danas ovdje pokrenuli unaprijedi život svih naših prijatelja u BiH", dodao je Plenković.
Evropska komisija je prošle sedmice objavila izvještaj u kojem je zaključila da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uvjete za početak pristupnih pregovora s EU-om.
U decembru 2023. godine, lideri EU-a izrazili su spremnost da otvore pristupne pregovore kada BiH postigne potrebnu usklađenost sa kriterijima za članstvo u EU-u. Pozvali su Evropsku komisiju (EK) da izvijesti Evropsko vijeće o napretku najkasnije u martu ove godine, s ciljem donošenja odluke.
Bosni i Hercegovini je dodijeljen status kandidata za članstvo u EU-u u decembru 2022. godine, skoro sedam godina nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u, u februaru 2016.
U mišljenju Evropske komisije iz 2022. navedeno je kako BiH mora implementirati 14 ključnih prioriteta koji se odnose na područja demokratije i funkcionalnosti države, vladavine zakona, osnovna prava i reformu javne uprave, kako bi se uskladila s kriterijima za članstvo u EU-u.
