U New Yorku u ponedjeljak bi se trebala održati sjednica Vijeća sigurnosti UN-a u povodu 25. godišnjice zračnih napada NATO-a na nekadašnju SR Jugoslaviju, no još je neizvjesno hoće li sjednica biti otvorena za javnost s obzirom na to da su mnoge zemlje kritizirale inicijativu Rusije koja je predložila održavanje sjednice.
Rusija je početkom marta predložila održavanje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenu 25. godišnjici NATO bombardiranja SR Jugoslavije, a Japan kao predsjedatelj Vijeća sigurnosti podržao tu inicijativu i zakazao sjednicu.
Rusija je usvojila nacrt dokumenta koji će biti predstavljen u Ujedinjenim narodima, a u kojem se pozivaju međunarodne organizacije i parlamenti "da osude agresiju NATO-a na Jugoslaviju" na što je u nedjelju navečer upozorio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je istaknuo kako nikada neće pristati na komadanje Srbije.
"Pokušali su nam raskomadati zemlju, a prošlo je 25 godina i još se ne damo, ne pristajemo na komadanje Srbije", poručio je Vučić na državnoj komemoraciji u povodu 25. godišnjice početka bombardiranja pod vodstvom NATO-a.
Širom Srbije u nedjelju je nizom komemoracija obilježena 25. obljetnica početka zračnih napada NATO-a na nekadašnju SR Jugoslaviju u kojima je, prema službenim procjenama, poginulo oko 3.500 vojnika, policajaca i civila, među njima 89 djece, ranjeno je oko 6.000 osoba, dok se ekonomska šteta mjeri milijardama dolara.
Odluka o bombardiranju donesena je kao presedan u povijesti UN-a, bez odobrenja Vijeća sigurnosti jer članice NATO-a, zbog veta koje su najavile Rusija i Kina, nisu uspjele dobiti suglasnosti VS UN-a, podsjeća Hina.
"Niste obavili svoj prljavi posao komadanja ove države, jer je ovaj narod jači i jača je Srbija. Odupirat će se Srbija, ne možete nam ukinuti slobodu, nećemo je dati i nikada nećemo dobrovoljno priznati da nam uzmete Kosovo. Ko smo i šta smo bez Srbije? Niko i ništa", rekao je Vučić u Prokuplju na jugu Srbije, gdje je održana središnja komemorativna manifestacija.
Na Kosovu je 25. godišnjica NATO-ovog bombardiranja SR Jugoslavije obilježena na sasvim drugi način jer Kosovari drže da je vojna akcija imala humanitarni karakter kako bi zaustavila genocid koji je Srbija provodila nad Albancima na Kosovu.
„24. marta 1999. mi smo Albanci na Kosovu doživjeli s oduševljenjem, nadali smo se da će NATO natjerati Srbiju na kapitulaciju i zaustaviti ubilačke pohode protiv Albanaca na Kosovu. Kako se NATO nije mogao odbiti, a OVK nije mogla eliminirati, Srbija je ubrzala i intenzivirala akcije na terenu provodeći etničko čišćenje Kosova, te istodobno intenzivirajući provedbu planiranih operacija", napisao je na Facebooku kosovski premijer Albin Kurti.
Kurti je istaknuo kako su Albanci na Kosovu bili izloženi ubojstvima i masakrima, silovanjima i mučenjima, protjerivanjima i deportacijama koje je provodila policija, vojska i paravojne postrojbe po naređenju i koordinaciji službenog Beograda.
Veleposlanici vodećih zapadnih zemalja u subotu su objavili priopćenje u kojemu su pojasnili razloge za pokretanje zračnih napada NATO-a, naglasivši da je "operacija Saveznička snaga osmišljena da natjera Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika SRJ, da prekine zlostavljanje civilnog stanovništva na Kosovu, da spriječi humanitarnu katastrofu i omogući izbjeglicama i raseljenima povratak, a humanitarnim organizacijama pristup Kosovu".
Zračni udari su trajali do 10. juna 1999. kada je u Kumanovu postignut sporazum koji je nalagao povlačenje vojnih i policijskih snaga s Kosova i uspostavljanje Privremene administrativne misije UN-a (UNMIK).
