Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje cijena hrane i do 3,2 posto godišnje do 2035., prenosi Science Alert.
Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu.
Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena uprkos tome što malo pridonosi uzrocima.
Učinci klimatskih promjena koji uzrokuju poskupljenje već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako spriječiti proizvodnju usjeva.
Ostale posljedice mogu uključivati izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te toplinski stres na ionako lošim cestama što otežava pristup ruralnim zajednicama.
Svi ovi faktori guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih domaćinstava.
Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3% godišnje značilo bi da su domaćinstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno.
Vjerovatno bi morali napraviti kompromis s kvalitetom. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti.
Naučnici koji stoje iza ove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti ove utjecaje na globalnu ekonomiju.
Državnu intervenciju također smatraju neophodnom za finansijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji su ranjivi.
