Evropski parlament odobrio je kontroverznu reformu EU azila. Zakonski paket predviđa, između ostalog, brži postupak azila na vanjskim granicama i mehanizam solidarnosti za raspodjelu onih koji traže zaštitu.
Zastupnici Evropske unije usvojili su značajnu reformu sistema azila u bloku kako bi se smanjila neregularna migracija. Nova pravila će stupiti na snagu 2026.
Evropski parlament u srijedu je izglasao sveobuhvatne reforme propisa Evropske unije o migraciji i azilu.
Novi pakt EU o azilu i migraciji ima za cilj da upravlja uticajem migracije na blok ubrzavanjem odbijanja nevažećih zahtjeva i ravnomjernijem podjelom tereta obrade zahtjeva za azil među državama članicama.
Glasanje je uslijedilo nakon godina žestoke debate između konzervativnih i liberalnih zakonodavaca i sjevernih i južnih država članica EU, i pošto su zahtjevi za azil u EU dostigli sedmogodišnji maksimum 2023. godine.
Glavne političke grupe Evropskog parlamenta nagovijestile su da će podržati paket od deset zakona, ali dobrotvorne organizacije za migrante i nevladine organizacije kritikovale su pakt na osnovu ljudskih prava.
Promjene u sistemu azila EU trebale bi potvrditi ministri EU, a zatim bi stupile na snagu 2026. godine.
Koje su promjene?
Prema novom sistemu, migranti koji ilegalno uđu u EU proći će provjere identiteta, zdravstvene i sigurnosne provjere, uključujući biometrijsko očitavanje lica i otisaka prstiju, u roku od sedam dana.
Procedura ima za cilj da odredi koji migranti treba da dobiju ubrzani ili normalan proces zahtjeva za azil, a koji bi trebali biti vraćeni u zemlju porijekla ili tranzita.
Djeca će imati poseban tretman, a zemlje su obavezne da uspostave nezavisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje prava.
Tražioci azila iz zemalja čiji se zahtjevi državljana generalno odbijaju — kao što su Tunis, Maroko i Bangladeš, naprimjer — moraju se brzo pratiti u pritvorskim centrima u blizini vanjskih granica EU, što će im omogućiti bržu deportaciju.
Kontroverzni centri, koji se nalaze na kopnenim granicama, lukama i aerodromima, moći će da smjeste do 30.000 ljudi u bilo kom periodu, a EU očekuje da će do 120.000 migranata prolaziti kroz njih godišnje.
Kritičari, međutim, strahuju da bi takvi granični objekti mogli potaknuti sistematsko zatvaranje i potkopati ljudska prava.
Politički ključ za dobijanje podrške za prijedloge je reforma takozvanog mehanizma EU "Dublin III" koji određuje koja je država članica odgovorna za obradu bilo kojeg pojedinačnog zahtjeva za azil.
Uopšteno govoreći, evropska zemlja u koju tražitelj azila prvi put stigne odgovorna je za rješavanje njihovog slučaja, stavljajući veći pritisak na južne zemlje kao što su Italija, Grčka i Malta.
Prema novim pravilima, princip "prve zemlje" će ostati, ali bi dodatne mjere uključujući "obavezni mehanizam solidarnosti" obavezale druge zemlje članice da preuzmu pravedniji dio tereta.
Ako druge države članice ne žele ili ne mogu fizički ugostiti tražitelje azila dok se njihovi slučajevi obrađuju, mogu pomoći finansijski ili obezbjeđivanjem dodatnog osoblja.
Očekuje se da će najmanje 30.000 tražitelja azila godišnje doći pod ovaj sistem preseljenja. Godišnja finansijska nadoknada od 600 miliona eura (650 miliona dolara) bila bi određena za one koji žele da plate umjesto domaćina.
