Objavljen je drugi izvještaj o aktuelnoj ekonomskoj krizi, naslova ''COVID-19, ekonomska perspektiva Bosne i Hercegovine'' kojeg su radili Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović. Izvještaj je objavljen je od strane Friedrich Naumann fondacije Sarajevo i nastavak je ranijeg izvještaja koji je objavljen u aprilu ove godine.
Recenziju novog izvještaja su radili prof. dr. Elvir Čizmić, redovni profesor Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, i doc. dr. Dženan Kulović, Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici.
Kriza uvjetovana pandemijom bolesti COVID-19 predstavlja generacijski izazov za ekonomiste i ekonomistice. Svijet se nalazi u recesiji, te se projekcije stope pada ekonomije mijenjaju iz sedmice u sedmicu. Jedina izvjesnost je apsolutna neizvjesnost, što otežava bilo kakva planiranja, od mikro nivoa porodice i preduzeća sve do država i globalnih reakcija. Zbog svega navedenog, u okviru drugog izvještaja Fondacije Friedrich Naumann za slobodu, naslova ''COVID-19, ekonomske perspektive Bosne i Hercegovine'', nastoje se ponuditi osvrti i rješenja sa dugoročnom perspektivom u (post)pandemijsko doba.
Kao i u okviru prvog izvještaja navedene su mjere za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, ali sada to nisu kratkoročne, interventne mjere, već dugoročni okviri djelovanja. Posebno bitan dio ovog izvještaja odnosi se na percepciju domaće javnosti u vezi s pandemijom. Kao što se i moglo pretpostaviti, javnost je više zabrinuta zbog ekonomskih, a ne zdravstvenih posljedica pandemije.
Ovo je posebno bitno imati u vidu zbog opšte neizvjesnosti u vezi s mjerama u skorijoj budućosti, uvažavajući trend zatvaranja zemalja koje su zapadno od Bosne i Hercegovine. Osnovni problem bosanskohercegovačke ekonomije u ovom trenutku, shodno istraživanju, predstavlja drastično smanjenje potražnje i (potencijalna) zabrana rada pojedinih biznisa. Na ovaj način je došlo do realnog smanjenja ponude i vještačkog smanjenja potražnje, što je stvorilo niz drugih, strukturalnih problema u okviru ekonomije.
Posebni izazovi nas očekuju u zadnjem kvartalu ove godine i prvom kvartalu naredne, zbog čega se u okviru izvještaja poseban dio odnosi na nekonvencionalno razmišljanje. Ono je potrebno zbog dvije greške pri djelovanju bosanskohercegovačkih vlasti tijekom pandemije.
Prva se odnosi na prosto kopiranje mjera iz drugih zemalja, bez ikakve analize o njihovoj opravdanosti u skladu sa specifičnostima domaćeg tržišta, dok se druga tiče opšteg kašnjena u djelovanju.
''Nekonvencionalno razmišljanje'' podrazumijeva novo viđenje fenomena postojeće krize, uz fokus na mjere koje treba da dugoročno zaštite domaću ekonomiju − industrijska zaštita, digitalna transformacija ekonomije i društva i slično. Decentralizirano uređenje države daje mogućnost da se takve mjere implementiraju parcijalno, po entitetima, kantonima, opštinama/gradovima, ako već to nije moguće provesti na razini države.
Izvještaj se zaključuje s upozorenjem na ''novu normalnost'' i potrebu za adaptacijom, kao i prognozama oporavka. U slučaju jačeg porasta izvoza tokom 2021. i 2022. godine očekuje se rast od 4,1% u 2021. i 4,3% u 2022. godini. U ovom scenariju, polovinom 2022. godine, ekonomija BiH bi se vratila na stanje prije pandemije.
U slučaju slabijeg rasta izvoza, očekuje se rast od 2,1% u 2021. i 3,0% u 2022. godini. U ovom slučaju domaća ekonomija bi se vratila na stanje prije pandemije u prvom kvartalu 2023. godine. Pandemija bolesti COVID-19 je ukrala minimalno tri godine ekonomskog rasta, što znači da je potreba za oporavkom utoliko veća. Sa pravim mjerama oporavak može ići sa dvocifrenim stopama rasta, međutim, u ovom trenutku je vjerojatnije da se vraćamo na puzajući rast domaće ekonomije.
Izvještaj je dostupan ovdje.
