Intervju sa Valentinom Inzkom počinje konstatacijom novinara njemačkog lista Tageszeitung da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik visokog predstavnika u BiH nazvao monstrumom. Valentin Inzko kaže kako to nije neka novina s obzirom da ga je Dodik ranije nazivao i „trgovcem stokom, prostitutkom i kriminalcem".
„Raduje me međutim što je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas 28. oktobra u svom jako dobrom govoru rekao da za zemlje i političare, koji glorifikuju ratne zločine, nema mjesta u EU. Dodik je izjavama pred Vijećem sigurnosti UN-a pucao sam sebi u nogu", prokomentarisao je Inzko, prenio je DW.
Na pitanje da li je to dovoljno da se promijeni politika nacionalista, Inzko je ukazao da postoje razne odluke usmjerene protiv kršenja Dejtonskog sporazuma kao i da su neke od njih na snazi dok neke ističu 2020. godine. „Sve ću poduzeti kako bi ih ponovo aktivirao i kako bi se one, u vidu načelnih odluka, reaktivirale od strane ministara vanjskih poslova EU."
Inzko je ukazao i kako tzv. princip pod nazivom „ownership" (op.red.: princip preuzimanja odgovornosti od strane domaćih političara) nije bio uspješan u BiH. Pojasnio je i da je OHR imao dvije faze: „robusnu fazu koja je trajala 12 godina i koja je donijela čuda - zajedničku graničnu policiju, šest dodatnih ministarstava na razini cijele države, zajedničko Ministarstvo odbrane pri čemu je od tri vojske postala jedna kao i zajedničku valutu – konvertibilknu marku koja je postala stabilna." Potom je došla druga faza suzdržavanja od primjene Bonskih ovlasti a sada bi, po Inckovim riječima, trebala uslijediti „treća faza u kojoj bismo morali ponoviti neke elemente iz prve faze, inače ćemo izgubiti još 15 godina".
Sada se mora djelovati u BiH
Na pitanje novinara TAZ-a šta se u BiH sada mora uraditi, Inzko je odgovorio: „Postoje dva ključna elementa: jedan je deblokada institucija i reforma pravosudnog sistema. Bosna se mora bazirati na vladavini zakona. Tek kada pojedini političari završe u zatvoru, ljudi će dobiti osjećaj da je to pravna država i da se isplati ostati u svojoj zemlji. Više od 500.000 ljudi je otišlo. Sada se mora djelovati", bio je jasan Inzko.
On je podvukao i kako je u BiH još uvijek prezentna evropska vojska EUFOR i da "nećemo odustati od toga da od BiH napravimo normalnu državu". Inzko je konstatovao i da je Vijeće za implementaciju mira PIC posljednje srijede jasno stavilo do znanja da "nema promjena granica, onako kako je to Dodik zaprijetio kao i da Dejtonski sporazum garantuje sadašnje granice".
Pomenuo je i kako nacionalističke partije i neki političari u EU traže ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), ukazavši međutim kako je u Njemačkoj i Austriji prisusutvo saveznika nakon 1945. u mnogim aspektima bilo itekako pozitivno. Stoga „nema mjesta očajanju ako OHR ostane još par godina u BiH sa ciljem izgradnje prosperitetne, pravne države".
Inzko je s tim u vezi pomenuo izbor Jo Bidena za američkog predsjednika, koji će poslati iskusne dipliomate u BiH, kako bi skupa sa EU i OHR ostvario pomake. „To je možda posljednja šansa za BiH", zaključio je Valentin Inzko.
